Nakon što je Zoran Milanović u srijedu potvrdio da će se ponovno kandidirati za predsjednika Republike i ići u izbornu utrku za drugi mandat, čekaju se imena protukandidata. Ponajprije HDZ-ovog.
Vijest koja to zapravo nije, Milanovićeva objava kandidature, pokrenula je bujicu pitanja. Među ostalima – tko će mu biti protukandidati i kada će to objaviti.
Početak ljeta čini se dobrim terminom za tu objavu, ne samo onoga tko već je na položaju i ide u utrku iz fotelje koju želi zadržati, nego i za one koji s ozbiljnim namjerama kane ući u izborni sraz s izazivačem. Šest mjeseci do izbora ostavlja im dovoljno vremena da grade kampanju i rade na svojoj vidljivosti u javnosti.
Čeka(lo) se zbog drugih izbora
Sjetimo se da je u ovo vrijeme uoči prošlih predsjedničkih izbora, koncem lipnja 2019. godine, javnost već znala za troje najozbiljnijih kandidata, onih koji su na koncu i osvojili najviše glasova. Tadašnja predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović inercijom je već bila kandidatkinja. Zoran Milanović, koji je dotad dvije i pol godine bio van politike, objavom na Facebooku sredinom lipnja te godine ne odveć neočekivano je najavio kandidaturu. A sedam dana nakon njega, sasvim neočekivano to je učinio i Miroslav Škoro.
Ovoga puta nije tako. Još se nisu posve izbistrila imena Milanovićevih protukandidata pa smo komunikacijskog stručnjaka Jerka Trogrlića pitali zašto je tako i je li famozni tajming, iliti podešavanje vremena, važan u isticanju kandidature.
“Ovoga puta je specifično to što smo nedavno imali parlamentarne i europarlamentarne izbore. Zbog toga političkim strankama nije bilo oportuno predstavljati kandidate za predsjedničke izbore prije nego što su ovi završili. Neke od tih stranaka uskoro će imati unutarstranačke izbore pa i zato nisu donijeli odluke. A i moguće je da se radi o istim osobama pa je nekima bilo nezgodno reći da će biti kandidat i za premijera i za predsjednika”, tumači Trogrlić.
Kome na ruku ide kasna kampanja
Sve to, kaže, ide na ruku predsjedniku.
“Ne nužno sada Milanoviću, nego inače bilo kome tko je na toj dužnosti. Taj je favorit samim time što je u poziciji predsjednika pa stoga ima vidljivost kakvu drugi nemaju”, dodaje.
Također kaže da svim ozbiljnim kandidatima treba vremena da se profiliraju tako da u izbornu utrku svi kreću sa zaostatkom.
“Sjetimo se da su 2019. i Milanović i Škoro krenuli sa značajnim zaostatkom u odnosu na Grabar Kitarović. Uspjeli su nadoknaditi zaostatak, ali je to trajalo. To što će kampanja početi tek nakon ljeta ide na ruku onome tko je na vlasti”, napominje Trogrlić.
Kandidat HDZ-a nakon unutarstranačkih izbora?
Usprkos tomu, čini se da je HDZ, kao najjača stranka, već trebao istaknuti svoga kandidata, odnosno protukandidata Milanoviću. Trogrlić se slaže s tim, ali napominje da to ovisi i o komu se radi.
“Nije isto ako za kandidata imate, primjerice, Olega Butkovića koji je poznat, visoko vidljiv u javnosti i o kome građani već imaju zauzet stav. Ili ako imate nekog intelektualca, akademika, osobu koja je poznata, ali nije politički profilirana. Nije isto ako ta osoba nije aktivni sudionik političkog života i politika joj je novi sport. O tome jako ovisi”, objašnjava.
Ako itko u HDZ-u zna tko će im biti predsjednički kandidat, onda je to Andrej Plenković – dodaje Trogrlić.
“No pitanje je zna li i on, odnosno je li već donio odluku. Zna se da on u pravilu takve odluke iznosi suradnicima i javnosti u zadnji čas, ali ne mislim da je to dio neke njihove taktike. Osim toga, HDZ uskoro ima unutarstranačke izbore i mislim da je Plenkovićev fokus trenutno na tome. Očekujem da će nakon tih izbora izaći s kandidatom za predsjednika.”
“Ne očekujem previše kandidata”
Od 2000. naovamo često se događala inflacija kandidata na predsjedničkim izborima. Godine 2005. bilo ih je čak trinaest, 2009. godine dvanaest, a na prošlim izborima jedanaest.
Mnogi su kampanju za te izbore koristili da se profiliraju i predstave široj javnosti pa da, poput Dalije Orešković ili Katarine Peović nakon prošlih izbora, novostečenu vidljivost iskoriste za ulazak u Sabor. Trogrlić, međutim, ne očekuje da će ovoga puta biti puno kandidata.
“Nije lako ići u bitku protiv Milanovića. U Domovinskom pokretu već su rekli da neće imati kandidata, Most ima svoje probleme, za neke lijeve stranke to bi značilo da ne podržavaju Milanovića… Uvijek, naravno, bude egzibicionista, ali s obzirom na Milanovića i na situaciju u kojoj se nalaze mnoge stranke, ne očekujem previše kandidata”, kazao je Trogrlić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!