Voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti HZJZ-a dr. sc. Bernard Kaić u razgovoru s našom Lucijom Ptičar komentirao je hripavac ili pertussis, visoko zaraznu bakterijsku infekciju dišnog sustava, koja trenutno po broju oboljelih dominira u Hrvatskoj.
Do današnjeg dana Služba za epidemiologiju zaraznih bolesti HZJZ-a primila je 4446 prijava oboljelih od hripavca. Bernard Kaić kaže da takvu brojku nisu imali već 60 godina, no za to postoji i dobar razlog.
“Mi smo do danas dobili preko 4.400 prijava slučajeva, nismo već 60 godina imali tako velik broj prijavljenih. Moguće da je prijašnjih godina, osamdesetih, devedesetih, bilo i više oobljellih, samo je sad jednostavnija dijagnostika i puno se lakše otkriva nego ranije. Zadnji put tako velik broj prijava imali smo šezdesetih, ali je velikim dijelom to zato što je tad bilo više slučajeva, ali se nije tako lako dijagnosticiralo.”
Ako se hripavac pojavi u razredu, škola dobija upute kako postupati. Prva i osnovna stvar je, naravno, u slučaju pojave simptoma ne odlaziti u kolektiv, bilo da se radi o vrtiću, školi, uredu… Kaić naglašava važnost cijepljenja.
“Ako ima hripavca u razredu, neka se docijepe oni kojima nedostaje neka doza, a ako je grupiranje u pitanju, da se cijeli razred cijepi neopvisno o tome je li neka doza fali radi toga da se skrati cirkulacija uzročnika među djecom”, rekao je i dodao da cirkulaciju ništa zapravo ne može spriječiti:
“Ništa ne može spriječiti cirkulaciju hripavca u populaciji, uvijek ga ima. Istina, sad je puno veći broj nego inače. No, uvijek ga ima jer ni cjepivo ne pruža doživotnu zaštitu kao ni preboljenje. Može se i cijepljena osoba zaraziti, oboljeti, prenositi… Najvažnije je zaštiti dojenčad jer su kod njih najteže kliničke slike i imaju najveći rizik za komplikacije.”
Najviše hripavca među djecom od 10 do 14 godina
Na pitanje pridonosi li porastu oboljelih procijepljenost djece, Kaić je objasnio:
“To doprinosi porastu oboljelih, ali nije to glavni uzrok. Glavni uzrok je to što cjepivo ne pruža trajnu zaštitu, ali problem je kod necijepljenja ili kašnjenja s cijepljenjem potogovo u prvoj godini života. Onda su najmlađi najosjetljiviji, nezaštićeni i maju velik rizik od komplikacije. Te tri doze cjepiva u prvoj godini života pružaju prilično solidnu zaštitu, procjenjuje se da bude oko 85 do 95 zaštita od hripavca, i to traje godinu dvije tri pa se docjepljuje. To je važno postići da se najmanja djeca zaštite. Ako u toj dobi padne procijepljenost, onda možemo imati velik broj novorođenčadi i dojenčadi s hripavcem, hospitalizacije i komplikacije.”
Kaić je otkrio da je među oboljelima najviše onih u dobi od 10 do 14 godina, pa slijede oni od 15 do 19 godina, a onda slijede mala djeca. Hoće li povratkom u školske klupe doći do porasta broja oboljelih, teško je reći jer je teško reći koliko se već prije praznika djece prokužilo budući da su u kontaktu cijelo prvo polugodište, također je dodao.
Na kraju je istaknuo da se očekuju da se ove sezonske zaraze smire tijekom veljače, eventualno početkom ožujka. “Svake zime imamo respiratorne bolesti koje cirkuliraju u kolektivima, to nije ništa novo. Osim hripavca kreće gripa, počeo je rast broja prijava gripe, raste i broj prijava covida, ali imamo i druge respiratorne bolesti. Kao i svake druge godine važno je da onaj koji ima simptome, ne ide u kolektiv. To je pravilo već 50 godina da se ne širi infekcija.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!