Vlada je donijela odluku o načinu raspodjele bespovratnih financijskih sredstava odnosno isplaćenog predujma iz Fonda solidarnosti EU za sanaciju šteta od potresa, a utvrdila je i dokumente koje je potrebno poslati da Hrvatska do kraja godine dobije ostatak dodijeljenog novca.

Novac će se raspodijeliti Gradu Zagrebu, županijama – Krapinsko-zagorskoj, Zagrebačkoj, Sisačko-moslavačkoj, Karlovačkoj, Varaždinskoj, Međimurskoj, Brodsko-posavskoj i Bjelovarsko-bilogorskoj, a odlukom Vlade sa sjednice u srijedu, imenovano je i nacionalno koordinacijsko tijelo te su mu određena zaduženja, kao i tijela odgovorna za provedbu financijskog doprinosa te neovisno revizorsko tijelo.

Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine tako je odgovorno za koordinaciju provedbe odluke, dok je nekoliko ministarstva odgovorno za provedbu financijskog doprinosa (Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo kulture i medija, i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture).

Neovisno revizorsko tijelo je Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije.

Temeljem zahtjeva Hrvatske, a nakon serije potresa koji su od 28. prosinca prošle godine pogodili šire područje s epicentrom u blizini Petrinje, Europska komisija predložila je Europskom parlamentu i Vijeću dodjelu bespovratnih sredstava u iznosu od 319.192.359 eura, od čega je do sada isplaćen predujam u iznosu od 41.325.507 eura.

Današnjom odlukom definirani su i potrebni dokumenti, odnosno podaci o operacijama i pripadajućim iznosima i podaci o tijelima u sustavu za provedbu financijskog doprinosa, kako bi Hrvatska ostvarila uvjete za isplatu preostalog dijela dodijeljenih sredstava odnosno kako bi EK do kraja godine Hrvatskoj isplatila preostalih 277.866.852 milijuna eura.

Vlada je, temeljem molbe Caritasa, donijela odluku i o dodjeli jednokratne robne pomoći u prehrambenim proizvodima (brašno, polutvrdi sir, jaja u prahu, riblje konzerve, mesne konzerve, tjestenina, ulje, džem, šećer) Caritasu Zagrebačke nadbiskupije, za potrebe najsiromašnijih građana, iz raspoloživih strateških robnih zaliha u protuvrijednosti nešto manjoj od 4,5 milijuna kuna.