Osnovno zdravstveno osiguranje u Hrvatskoj smatra se samorazumljivim, no ne mora to uvijek biti tako - postoji sloj ljudi koji na njega imaju pravo, ali to ne znaju. Oni formalno nisu zaposleni, ali svakog mjeseca plaćaju doprinose, pa i one za zdravstvo. I usprkos tome uglavnom uzalud obilaze šaltere Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), na kojima rijetko dobiju pravu informaciju, pa su najčešće prisiljeni prijaviti se kao nezaposleni u toj instituciji.
Sukus je to situacije u kojoj se nalazi neodređen broj hrvatskih građana – Ministarstvo financija i Porezna uprava punih tjedan dana nisu odgovorili na pitanja tportala o njihovom ukupnom broju – koji svoje prihode ostvaruju isključivo preko ugovora o djelu, autorskih ugovora, autorskih honorara i slično, dakle onoga što zakon prepoznaje kao ‘drugi dohodak’. Na takva primanja od porezne reforme 2017. godine uvedena je obveza plaćanja mirovinskih i zdravstvenih doprinosa, doduše u prepolovljenom iznosu u odnosu na one koji se uplaćuju na osnovi ugovora o radu.
Jednom godišnje Porezna uprava zbroji njihove godišnje prihode i podijeli ih s prosječnom plaćom u Hrvatskoj pa, pojednostavljeno rečeno, koliko plaća su zaradili u toj godini – toliko mjeseci radnog staža im se priznaje, piše tportal.
No s osnovnim zdravstvenim osiguranjem, koje također plaćaju, stanje je potpuno drugačije: HZZO im ne priznaje status osiguranika automatski jer, pomalo nestvarno za današnje doba, nije uvezan s bazom podataka Porezne uprave i naprosto nema mogućnost provjeriti koliko iznose njihove mjesečne uplate. Na račun istog tog HZZO-a.
A kada se takve osobe pojave na njihovim šalterima, po svjedočenju više sugovornika tportala, bivaju odbijeni jer službenici naprosto nisu upoznati da ovo pravo uopće postoji.
Pa im se sugerira da se, premda nerijetko zarađuju i više od prosjeka te uplaćuju znatno veći iznos zdravstvenih doprinosa nego ‘stalno zaposleni’, prijave kao nezaposleni. I da se nakon toga svaka tri mjeseca osobno moraju pojaviti u HZZO-u kako bi potvrdili da su i dalje ‘nezaposleni’, odnosno da ne bi izgubili pravo na osnovnu medicinsku skrb.
Sve navedeno tek je dio krajnje neobičnih problema s kojima se susreću stvarni i potencijalni osiguranici HZZO-a, institucije koja evidentno kaska u informatizaciji svog rada, a pogotovo u prilagodbi suvremenim trendovima koji vladaju na tržištu rada, gdje se sve veći broj građana odlučuje na alternativne modele primanja, rad kod više poslodavaca i izbjegavanje tradicionalnog oblika zaposlenja preko ugovora o radu i osmosatnog radnog vremena kod jednog poslodavca.
Tu je, recimo, problem osnovne informiranosti: premda davno osnovani Portal zdravlja uglavnom dobro funkcionira i ondje se može dobiti uvid u sve bitne podatke o zdravstvenom stanju, izdanim receptima, obavljenim pretragama i slično, ne postoji ‘kućica’ koja bi građanina upozorila da uopće nema osnovno zdravstveno osiguranje.
To se navodno rješava slanjem obavijesti preko sustava e-Građani, ali i na tom polju šteka – kako smo provjerili kod više sugovornika koji su se našli u ovoj situaciji, u njihove osobne pretince redovito stiže informacija o početku osiguranja, no ne i o njegovu prestanku.
Sličan problem pojavio se lani, kada je HZZO iz svoje evidencije jednokratno izbrisao više od 100 tisuća građana koje je formalno vodio kao nezaposlene. Mnogi od njih odselili su se u inozemstvo, ali mnogi i nisu, pa su – kao i osobe koje su tema ovog teksta, dakle oni koji uredno rade i zarađuju preko drugog dohotka i uredno uplaćuju svoje doprinose – doznali to u najnezgodnijem mogućem trenutku.
Kada im je zatrebalo, pri posjetu liječniku ili ljekarniku.
Problem i s mirovinama
Vrlo sličan problem pojavio se kod osoba koje odlaze u mirovinu: poslodavac ih odjavljuje u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO), a on izdaje rješenje o mirovini. No u periodu u kojem se rješenje još uvijek čeka osiguranik vrlo često bez svog znanja gubi pravo na osnovno zdravstveno osiguranje i može očekivati, primjerice, račun za liječenje u bolnici.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!