U Europskoj uniji vlada sloboda putovanja. Međutim, povremeno se događa da se na granicama rade kontrole - tijekom posebnih događaja ili opasnosti. Za takve kontrole postoje pravila. Most Europa, koji povezuje Njemačku i Francusku između Kehla i Strassbourga, izgleda neupadljivo - ali je svakodnevni simbol slobode kretanja unutar Europske unije.
Naime, putovanje bez kontrola preko granica se iz perspektive država članica smatra jednim od najvećih dostignuća Unije, piše Deutsche Welle.
Međutim, posljednjih je tjedana ta sloboda ograničena i policija ponovo može zaustavljati putnike zbog kontrole – s obje strane granice. Što nije ništa novo.
Tako je bilo kada je Francuska nakon terorističkih napada 2015. uvela granične kontrole. A sada se radi o sigurnosti tijekom Olimpijskih igara u Parizu – kao što je to bio slučaj i tijekom Europskog nogometnog prvenstva u Njemačkoj. Jer, sigurnosne službe strahuju da bi teroristi mogli iskoristiti sportske događaje za napade. I tako nešto je predviđeno zakonima EU-a.
Ipak, kontrole na unutarnjim granicama zemalja članica mogu se uvesti samo u izuzetnim slučajevima i samo “privremeno”, kao posljednje sredstvo.
Prvih godina, članice su prijavljivale takve kontrole na nekoliko dana ili tjedana. Ali s vremenom su sve više koristile ovu mogućnost za sve dulje periode. Francuska je mjesecima umjesto tjednima nakon napada 2015. produljivala granične kontrole, a od rujna 2015. činile su to Njemačka i Austrija te odavno prekoračile maksimalnu dužinu trajanja kontrola od šest mjeseci, koju je donedavno predviđala pravna regulativa zvana Schengenski kodeks.
Slučaj koji se ticao austrijskih kontrola na granici sa Slovenijom stigao je i pred Europski sud pravde (ECJ) jer je jedan je putnik podnio tužbu. Sud je 2022. odlučio da je poslije isteka maksimalne dužine trajanja moguće odmah ponovno uvesti granične kontrole, ali je za to potrebna nova prijetnja. Što u slučaju Austrije nije dokazano da je kontrola proglašena nezakonitom.
Svejedno, one su se i dalje produljivale, a trenutno traju do studenog ove godine. Obrazloženja se samo blago razlikuju, a uvijek se radi o opasnostima zbog migracije. Sukladno takvoj situaciji, promijenjen je i Schengenski kodeks pa je maksimalna dužina trajanja kontrole sada tri godine.
Problem je što se stvarni učinak tih kontrola ne zna jer ne postoje mjerljivi podaci i što policija sama određuje koga će zaustaviti, a koga neće. I bez obzira na takvu situaciju, zbog prijetnji koje dolaze s migracijama, od ove se prakse neće odustati tako skoro, što znači da slobodno kretanje unutar granica EU-a do daljnjeg ostaje dio nekih prošlih i mirnijih vremena.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!