Predsjednik Vlade Andrej Plenković u subotu je ustvrdio da je izvjestan ulazak Hrvatske u eurozonu 2023. godine signal i poruka investicijskoj javnosti o ispravnosti smjera Vladine ekonomske i fiskalne politike, kao što je to i u slučaju agencije Fitch koja je jučer podigla hrvatski kreditni rejting.
“Ključ i “sidro” ekonomskog smjera Hrvatske u budućnosti, zbog kojeg jača povjerenje u našu politiku od strane Europske Komisije, agencija i međunarodnih financijskih institucija, je ulazak u europodručje. Smjer ulaska u europodručje, i to s izglednim odlukama koje očekujemo u lipnju, a članstvo u eurozoni 1. siječnja 2023., daje kredibilitet svemu što radimo. Ljudi koji se ovime vrlo detaljno i stručno bave znaju što to znači za ekonomiju i stabilnost. Oni upravo taj motor kretanja hrvatske ekonomije vide kao jedan od najvažnijih”, rekao je Plenković na konferenciji za novinare u Banskim dvorima.
Konferencija je uslijedila nakon što je Fitch jučer podigao kreditni rejting Hrvatske za jednu razinu, iz ‘BBB-‘ na ‘BBB’, uz pozitivne izglede, ističući napredak u pripremama za članstvo u eurozoni i snažan oporavak hrvatskog gospodarstva od pandemijske krize.
To je najbolji kreditni rejting u povijesti Republike Hrvatske.
Fitch procjenjuje da će Hrvatska unatoč pandemijskom šoku biti u poziciji da postane članicom eurozone u zacrtanom roku, siječnju 2023., otprilike godinu dana prije no što su u agenciji do sada prognozirali.
“Hrvatska je ocijenjena najboljim investicijskim rejtingom u povijesti, nikada nismo imali BBB i pozitivne izglede. To nagovještava što ta agencija procjenjuje, prateći što se događa s našom fiskalnom politikom”, rekao je Plenković.
Sagledao je sinoćnju poruku FItcha u kalendaru predstojećih odluka o ulasku Hrvatske u eurozonu, pri čemu se bitna odluka očekuje u lipnju iduće godine
Kad se tada, na čemu se intenzivno radi, od onih koji o tome odlučuju dobije pozitivan odgovor o hrvatskom ulasku, Plenković je rekao da će se “automatski slati” signali prema agencijama da će Hrvatska biti još predvidljivija, stabilnija i ekonomski i financijski još snažnija.
Naglasio da poruke od strane Fitcha i Komisije, koja je ovaj tjedan značajno podigla prognozu rasta hrvatskog gospodarstva, nisu samo bitne za zaduživanje države na domaćem i stranim financijskim tržištima, već da ova vrsta “vjerodajnica” i legitimiteta pomaže svima – malom i velikom gospodarstveniku, bankama, građanima, odnosno cijelom sustavu koji je međusobno povezan.
Kontekst u kojem Hrvatska dolazi na najvišu razinu kreditnog rejtinga u povijesti, unatoč više negativnih okolnosti, pokazuje da Vlada vrlo precizno i jasno zna kuda ide i što je dobro za Hrvatsku, istaknuo je predsjednik Vlade.
Rekao je i da bi po mastriškim kriterijima, da nije bilo koronakrize, Hrvatska ušla u eurozonu “kao odlikaš sa svim peticama”. Rekao je da se Hrvatska u procesu ostvarenja cilja ulaska u eurozonu nalazila u zahtjevnim i izrazito rizičnim okolnostima. Tako je između ostalog podsjetio da je Hrvatska ušla u Europski tečajni mehanizam II (ERM II) u srpnju prošle godine, pet dana nakon parlamentarnih izbora.
“Da bi vam netko pet dana nakon izbora, uopće i planirao i tempirao da tada donese tu odluku (…) taj vam mora vjerovati kao da ste mu brat. To je ta vrsta povjerenja. To je jako važno” izjavio je Plenković.
Stabilnost javnih financija, politička stabilnost, izdašna europska sredstva
Kao još jedan važan element istaknuo je stabilnost javnih financija, podsjetivši da je prije izbijanja koronakrize ostvaren i proračunski suficit, a da nije bilo pandemije, hrvatski javni dug bi već iduće godine bio ispod 60 posto BDP-a.
Zbog koronakrize i pada BDP-a lani napravljeno je nekoliko koraka unatrag, no već je ove godine ostvaren povratak na raniju putanju smanjivanja javnog duga, rekao je predsjednik Vlade. “Mi smo, naravno, zbog pada BDP-a išli nekoliko koraka nazad lani, ali već smo ove godine pokazali žilavost, znanje i čvrstinu da se vratimo na putanju i da smanjujemo javni dug. Posebno su važni i pokazatelji. Promet u trgovini na malo u 9 mjeseci je veći 13 posto, raste industrijska proizvodnja, sektor izvoza. Raste sektor građevinarstva, turizam, sve što se odnosi na osobnu potrošnju””, dodao je.
VEZANE VIJESTI
Iznova je istaknuo i pozitivne ekonomske pokazatelje, poput rasta industrijske proizvodnje, robnog izvoza, kao i rast u sektorima građevinarstva i turizma.
Jako važnom je ocijenio i političku stabilnost, što je prepoznao i Fitch, rekavši da je ona temeljni preduvjet za bilo kakav napredak u gospodarstvu, a također, iznova je podsjetio na izdašna europska sredstva koja su Hrvatskoj za razvoj na raspolaganju u ovom desetljeću.
Važan element koji svi prate je i dinamika cijepljenja, pri čemu je Plenković naveo da je Hrvatska prošla brojku od dva milijuna cijepljenih, danas bi se trebao proći broj od 60 posto cijepljenih odraslih građana barem prvom dozom, a 50 posto cjelokupne populacije.
“To je dobro, ali moramo učiniti daljnje korake u zaštiti zdravlja svih naših građana, jer je to usko povezano s ekonomijom i financijama”, izjavio je Plenković, koji je još jednom pozvao građane koji se nisu cijepili da to učine.
Nadamo se da će i Moody’s slijediti primjer drugih
Naveo je i da su do početka šeste godine mandata ove Vlade rejting agencije šest puta podizale hrvatski kreditni rejting – Fitch triput, Standard & Poor’s dvaput, a Moody’s jedanput.
Upitan o mišljenju zašto još jedino Moody’s još hrvatski rejting drži u neinvesticijskoj zoni, Plenković je rekao da svaka agencija ima svoj pristup, podsjetivši da je Moody’s zadnji put kreditni rejting Hrvatske ocijenio prije točno godinu dana.
“Nadamo se da će i oni pratiti sve ovo što govore druge agencije (…) i kod njih još očekujemo taj korak”, rekao je predsjednik Vlade.
Fitch značajno podigao procjenu rasta hrvatskog gospodarstva
Fitch je jučer ujedno podigao procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini s 5,5 na 8,9 posto, istaknuvši da bi aktivnosti trebale premašiti pretpandemijsku razinu već do kraja godine.
Ovaj tjedan prognozu je nabolje revidirala i Komisija, na 8,1 posto, s prijašnjih 5,4 posto, Vlada je nedavno projekcije podigla s 5,2 na devet posto, a Plenković je podsjetio i na HNB-ovu procjenu rasta hrvatskog BDP-a u 2021. od 8,5 posto.
“Ako postoji verificirana potvrda one krilatice “obećajmo manje, isporučimo više”, onda se ona u potpunosti potvrdila i to s nekoliko meritornih instanci”, ustvrdio je Plenković.
Istaknuo je i da su ocjene i Komisije i Fitcha u pogledu rezultata hrvatske turističke sezone iznad i njihovih i očekivanja Vlade.
Ako rezultati turističke sezone u 2021. budu na oko 80 posto apsolutno rekordne 2019., rekao je Plenković, onda su Vlada i ostali akteri u okolnostima pandemije i ograničenja, između ostalog i s politikom sigurnog boravka u Hrvatskoj i aktivne pripreme turističke sezone, napravili iskorak, potvrda čemu je i izvještavanje Euronewsa o Hrvatskoj kao zemlji koja je ostvarila najbolje turističke rezultate na Mediteranu.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare