Izvanredni profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu Aleksandar Maršavelski komentirao je u razgovoru za N1 posljednji prijedlog tzv. Lex AP, novosti u Kaznenom zakonu kojom bi se kažnjavala objava informacija iz istraga. U ovim trenucima u tijeku je rasprava o Lex AP u Hrvatskom saboru, nakon što ga je Vlada prošli tjedan i službeno predložila.
Ugledni profesor kaže da ni dopunjeno zakonsko rješenje nije dobro, te da bi bilo potrebno propisati da se objava informacija iz istrage neće kažnjavati ako se radi o informacijama od javnog interesa. Maršavelski je to već istaknuo u znanstvenom radu nakon što je prije nekoliko mjeseci najavljena ova izmjena Kaznenog zakona.
Javni interes je ključan
“I kod drugih kaznenih djela, primjerice odavanja službene tajne, imamo propisan javni interes. U slučaju da oda nešto što je u javnom interesu počinitelj neće biti kažnjen. Osim toga, ako netko oda neki tajni podatak otkrivajući pri tome neko drugo teže kazneno djelo također je predviđeno da neće biti kažnjen”, nabraja Maršavelski.
Dodaje kako u slučaju kada je javni interes propisan, državno odvjetništvo i sud moraju odvagnuti je li važniji javni interes ili težina odavanja informacija iz istrage. Tek nakon tog odmjeravanja može se donijeti odluka o krivnji.
Spolna orijentacija nije bitna
Za N1 je Maršavelski pojasnio kako bi se u slučaju propisanog javnog interesa moglo lakše odvagnuti i da ne postoji javni interes kada se, primjerice, oda spolna orijentacija neke osobe obuhvaćene istragom.
“Ako se, na primjer, takav podatak dozna iz nekog istražnog spisa jasno je da ne bi postojao javni interes za njegovom objavom iako bi to sasvim sigurno bila zanimljiva vijest za ‘žuti tisak’. No, onaj tko bi takvu informaciju iz istrage objavio mogao bi očekivati kazneni progon”, pojašnjava Maršavelski zašto je važno propisati, ali i odvagnuti javni interes.
Prema njegovim riječima, ako javni interes nije propisan ni državno odvjetništvo ni sud ne moraju ga vagati, što predstavlja problem u ovom slučaju.
Zašto su novinari zaštićeni?
“Osim toga nije pošteno da se samo novinarska profesija štiti ovim dopunjenim zakonskim rješenjem. Što je s objavama na blogovima? Što je s prenošenjem informacija iz istraga na društvenim mrežama?”, pita Maršavelski.
Ukazuje kako će i prijavitelji nepravilnosti biti u problemu, ako se ne doradi zakonsko rješenje, koje po njegovom mišljenju uopće nije potrebno jer već postoji nešto slično u Kaznenom zakonu.
“Zakonski opis novog kaznenog djela iz Članka 307.a djelomično se preklapa s obilježjima kaznenog djela povrede tajnosti postupka iz Članka 307. koji već postoji u Kaznenom zakonu. Razlika je u tome da se Člankom 307. kažnjava otkrivanje sadržaj koji je proglašen tajnom na temelju zakona ili odluke utemeljene na zakonu, dok se u slučaju iz Članka 307.a govori o nejavnom sadržaju, te se upućuje na točno određeni sadržaj i odabrane segmente prethodnog kaznenog postupka: izvide i dokazne radnje”, ukazuje Maršavelski.
Tko je sve do sada kažnjen?
U znanstvenom radu što ga uz profesora Maršavelskog potpisuje i Bruno Moslavac, zamjenik županijskog državnog odvjetnika u Županijskom državnom odvjetništvu u Bjelovaru, navodi da su od 1. listopada 2013. do 1. listopada 2023. u Hrvatskoj podnesene 163 kaznene prijave protiv poznatih počinitelja zbog kaznenog djela povrede tajnosti postupka, te još 27 prijava protiv nepoznatih počinitelja. Ogroman broj navedenih prijava, njih čak 87,89 posto je odbačen. U 23 slučaja podignute su optužnice. Doneseno je 13 presuda od kojih jedna oslobađajuća, nepravomoćna. Ukupno 16 osoba je osuđeno kao počinitelji kaznenih djela iz Članka 307.
Deset počinitelja povrijedilo je tajnost prethodnog kaznenog postupka, tri su neovlašteno otkrila detalje iz postupka pred sudom i tri su bez dozvole suda objavila tijek kaznenog postupka prema djetetu, navodi se u radu. Od osuđenika koji su povrijedili tajnost prethodnog kaznenog postupka u sedam slučajeva radilo se o izvidima, tri slučaja odnosila su se na pretragu, dok je jedan počinitelj odao sadržaj izvida i prvog ispitivanja.
“U većini slučajeva presudom su izdani kazneni nalozi, tako da ne sadrže podrobnije obrazloženje krimena. Usporedimo li podatke o pravomoćnim osudama s ukupnim brojem prijava protiv poznatih počinitelja, dolazimo do zaključka da je osuđeno 9,82 posto prijavljenih osoba”, izračunali su autori.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!