Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) ima niz manjkavosti zbog kojih postoji opasnost da ne doprinese bržem oporavku zemlje nakon krize izazvane pandemijom, zaključak je analize koju je za Barometar konkurentnosti udruge Lipa napravio Kristijan Kotarski.

Plan ne afirmira najviše standarde učinkovitosti, transparentnosti, participativnosti, te dugoročnu viziju Hrvatske kao uspješne poduzetničke nacije. Unatoč dostupnim mogućnostima za usmjeravanjem daleko većeg postotka bespovratnih sredstava prema privatnim poduzećima, hrvatski nacrt NPOO-a to propušta iskoristiti, ističe se u petak objavljenom priopćenju udruge poreznih obveznika Lipa.

Nažalost, takvim pristupom Vlada ne doprinosi najbržem mogućem oporavku i stvaranju dugoročno otporne ekonomske strukture, pogotovo u kontekstu činjenice da je Hrvatska nakon Grčke i Španjolske zabilježila najveći pad ekonomske aktivnosti u 2020. godini, smatraju u udruzi Lipa.

Takva spoznaja, dodaju, još je alarmantnija imajući u vidu sadržaj javno dostupnih nacrta planova država članica s usporedivom ekonomskom strukturom poput Španjolske, Italije, Grčke i Portugala.

Stoga, postoji opravdana zabrinutost da će Hrvatska lošije iskoristiti “slap europskog novca”, da ga neće iskoristiti da provede reforme koje bi je učinile ekonomski uspješnijom, a postoji i velika vjerojatnost da se sva dostupna sredstva neće uspjeti utrošiti, upozoravaju iz udruge Lipa.

Kotarski je u analizi pobrojao osam ključnih nedostataka Vladinog NPOO-a, a na prvom mjestu navodi izostanak jasne organizacijske sheme i identificiranje tijela javnih vlasti odgovornih za implementaciju plana.

Zatim detektira izostanak bilo kakvog plana za iskorištavanje povoljnih zajmova u iznosu od 3,6 milijardi eura, izostanak jasne poveznice između NPOO-a i ostalih strateških dokumenata RH, a ocijenio je i da se nacrt NPOO-a ne oslanja i ne navodi specifične preporuke koje je Hrvatskoj dala Europska komisija.

Primjetio je i da je hrvatski NPOO-a kreirala vlada, dok je u nizu drugih zemalja kreiran kroz detaljno razrađenu proceduru javnog savjetovanja i široku uključenost ključnih dionika.

Nadalje, sredstva koja Hrvatska planira direktno izdvojiti iz NPOO-a za privatna poduzeća iznosi tek sedam posto, puno manje nego kod drugih zemalja, ustvrdio je Kotarski.

Naveo je i da je problem korupcije spomenut tek na vrlo općenit način, bez konkretnih koraka kako povećati transparentnost proračunske potrošnje i sankcioniranje koruptivnih radnji, te naposljetku, da za ni jednu investicijsku mjeru nije precizno istaknuta visina alokacije, niti su barem načelno naznačeni kriteriji za pristup EU-ovom novcu.

“NPOO zahtijeva širi, kvalitetniji i inkluzivniji socijalni dijalog koji će iznjedriti kvalitetno partnerstvo javnog i privatnog sektora u ostvarenju cilja nacionalne konkurentnosti, partnerstva kojega nažalost u postojećem nacrtu NPOO-a jednostavno nema u dovoljnoj mjeri”, zaključuje se u priopćenju Lipe.