Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica istaknuo je u četvrtak u Saboru da novi zakon o referendumu donosi brojne novine koje će omogućiti veću transparentnost i otvorenost postupka, što su zastupnici uglavnom podržali ali i iznijeli neke dodatne prijedloge za poboljšanje.

„Uklanjaju se nedorečenosti i neusklađenosti zakona, osigurava transparentnost i otvorenost postupka provedbe referenduma, djelotvorniji utjecaj građana u donošenju političkih odluka”, kazao je Malenica predstavljajući zastupnicima prijedlog zakona o referendumu.

Po prvi puta se uređuje institut referendumskog potpisa, što sve mora sadržavati da bi bio pravovaljan, uvodi se Državno izborno povjerenstvo kao nadležno tijelo koje prati referendumsku inicijativu, uvode jasni rokovi, te omogućuje provjera potpisa, naveo je.

Novost je i obveza lokalnih samouprava da omoguće mjesta za prikupljanje potpisa bez naknade, kao i produljenje roka za prikupljanje potpisa s 15 na 30 dana, rekao je Malenica.

Grbin: Najprije treba mijenjati Ustav

Iako je oporba podržala prijedlog zakona o referendumu u prvom čitanju imala je i niz zamjerki, od toga da bi prije trebalo promijeniti Ustav, a tek onda zakon, do toga da nije u skladu s vremenom u kojem živimo.

„Zakon je korak u pravom smjeru i uvelike prati prijedlog SDP-a iz 2015. međutim ova izmjena sama za sebe nije dovoljna bez izmjene Ustava RH gdje će se jasno definirati da postoje teme oko kojih se ne može provoditi referendumsko odlučivanje kao što prva manjina”, kazao je Peđa Grbin (SDP).

Pozvao je stoga na konsenzus oko izmjene Ustava u dijelu koji se odnosi na referendumsko odlučivanje.

I Dalija Orešković (Centar) priznaje da zakon donosi poboljšanja ali smatra da ona nisu u skladu s vremenom u kojem živimo, s digitalnim dobom. Zašto prikupljanje potpisa i provjera valjanosti ne bi moglo biti elektroničkim putem, upitala je.

Katarina Peović (RF) dodaje kako bi se također ustavnost referendumskog pitanja trebala propitivati prije prikupljanja potpisa.

Provjerom ustavnosti prije referendumske kampanje spriječilo bi se također dovođenje u pitanje prava nacionalnih manjima, ocijenila je Anja Šimpraga (SDSS).

I dalje postoje određena pitanja sigurnosti i kontroverze i u ovom trenutku još nismo spremni da bismo razmišljali o elektronskom referendumu, a pitanje prethodne ocjene ustavnosti referendumskog pitanja razmotriti ćemo između dva čitanja, poručio je Malenica.

Hrvoje Zekanović (Hrvatski suverenisti) promjene koje donosi zakon ocijenio je kozmetičkim jer će i dalje za referendum biti potrebno prikupiti 10 posto potpisa birača u Hrvatskoj što je oko 370 tisuća. „To je iznimno teško”, kazao je Zekanović i pozvao na smanjenje potrebnog broja prikupljenih potpisa. Upozorava i na nesređenost popisa birača.

Registar i popis birača nije tema zakona, no razmotriti će se potreba promjena zakona koji to regulira, poručio je ministar.

Na smanjenje potrebnog broja potpisa poziva i Miro Bulj (Most) koji smatra da bi uvjeti za referendum trebali biti jednaki na lokalnoj i državnoj razini. „Primjerice u Zagrebu bi trebalo prikupiti više potpisa nego je gradonačelnik Zagreba dobio glasova”, kazao je Bulj.

Da je postotak o prikupljanju potpisa 20 posto birača za lokalne referendume visok složio se i Branko Bačić (HDZ) i predložio uvođenje neke vrste rangiranja ovisno o veličini određene lokalne jedinice.

Inače za sam zakon Bačić kaže da je odlučan, sveobuhvatan i cjelovit i da na primjeren način rješava problematiku i omogućuju snažniji utjecaj građana na donošenje odluka.

„Vlada u Sabor može uputiti samo zakon koji je u skladu s Ustavnom i iako su prijedlozi o promjeni Ustava i smanjenu broja potpisa legitimni za to je potrebna izmjena Ustava”, rekao je Bačić.

Građani osjećaju otuđenje od političkih predstavnika i zato imamo mnoge referendumske inicijative stoga je važno olakšati referendume, zaključio je Stephen Nikola Bartulica (DP).

„Ne trebate se bojati naroda i njegova mišljenja, narod je uvijek znao odlučiti i 1991. i 2013. kada je odlučivao o definiciji braka”, poručio je ministru Stipo Mlinarić (DP).

Majda Burić (HDZ) problematizirala je valjanost prikupljenih potpisa prilikom ranijih referendumskih inicijativa kada su se, kako je kazala, na listam a našli potpisi mrtvih, maloljetnika, beba, stranih državljana.

„Prije nekoliko godina mrtvi su glasali na izborima pa vam to nije smetalo” uzvratio joj je Marijan Pavliček (Hrvatski suverenisti) ocijenivši da je uvrijedila sve volontere.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram