Predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Branimir Mihalinec u Novom danu komentirao je upute HZJZ-a za polaganje državne mature prema kojima učenici koji su u samoizolaciji mogu doći u školu i pisati testove, a osvrnuo se i na ostale aktualne teme.
Mihalinec smatra da će ova, pandemijska, školska godina završiti regularno i u predviđenim rokovima. Što se tiče maturanata, kaže da će se pisanje mature odvijati po posebnim epidemiološkim uvjetima.
“Iskustvo imamo od prošle godine, dva ispitna roka održana su besprijekorno”, govori.
Ono čime nije zadovoljan je uputa HZJZ-a prema kojoj maturanti kojima je određena samoizolacija, a nemaju simptome, ipak mogu doći u školu i pisati ispite.
“Smatramo da je to pogrešno i opasno za zdravlje građana. Učenici će dolaziti javnim prijevozom i imati puno kontakta s drugim učenicima i nastavnicima bez obzira na epidemiološke mjere. Pisat će test, a nitko ne zna jesu li već bolesni. Mogu zaraziti materijale s kojima će mnogi ljudi doći u kontakt. Neshvatljiva je ta odluka… Ako učenici u samoizolaciji mogu pisati test, onda i njihovi roditelji mogu nesmetano ići raditi”, govori Mihalinec.
“Ja imam zadnje upute HZJZ-a koje govore da dan, dva, prije pokazivanja simptoma ljudi mogu biti zarazni. I takvoga zovu da dođe u školu, vozi se javnim prijevozom s drugim učenicima… Prošle godine je to bilo vrlo jednostavno riješeno. Imali su rok za polaganje u jesen… Mislimo da HZJZ treba ovu mjeru hitno povući jer ovo postavlja pitanje je li samoizolacija politička mjera”, kaže.
Predsjednik Nezavisnog sindikata nema podataka o tome koliko je učenika u samoizolaciji, kaže da tim podacima raspolaže Ministarstvo.
“Od završetka nastave do početka polaganja mature, učenici bi trebali smanjiti kontakte, čak možda bi bila preporuka da zadnjih tjedan dana imaju online nastavu i da nemaju taj fizički kontakt s drugima”, kaže Mihalinec.
Školska godina koja se bliži kraju bila je puna problema i izazova. Koliko je nastave izvedeno na klasičan način, a koliko online?
“Mislim da je sjajno izveden taj ABC model nastave. Prvi dio su gotovo svi išli licem u lice. Najviše online nastave imaju viši razredi osnovnih i nizi srednjih škola. Neki učenici su skoro cijelo vrijeme online, nekima nije bilo puno razlike”, govori.
Govoreći o reformi obrazovanja Mihalinec kaže kako je rad u trenutnim uvjetima pravi izazov za nastavnike, ali da je dobro to što sada mogu sami definirati ishode.
“Nije jednako održavati nastavu online i uživo. Uvjeren sam da je velika većina nastavnika to odradila sjajno”, kaže.
“Manjak znanja se lako nadoknadi. Ono što je puno veći problem je nedostatak socijalnog kontakta. Nastava se može lako nadokaditi”, govori.
Na pitanje o načinima ispitivanja kod online nastave, kaže kako uvijek postoje primjeri učenika koji prepisuju i šapću pa ni kod online ispitivanja nije drugačije. Problem su, smatra, roditelji koji svjesno rade štetu svojoj djeci sudjelujući u tome.
“Ovo s ručnikom je jedan preesktreman način rješvanaj problema, čini mi se da je mogla naći neki drugi način”, kaže o nastavnici koja je ispitavala učenike s ručnicima na glavi.
Kao veliki problem online nastave smatra količinu vremena koja se provodi za računalom i zbog kojeg će nastavnici zasigurno imati zdravstvenih problema.
Na pitanja u ‘sindikalnom porezu”, Mihalinec odgovara: “Ne znam zašto to netko zove sindikalni porez, to se zvalo drugačije. Taj institut u mnogim demokratskim zemljama postoji. Sindikati za svoje članove dogovaraju uvjete, a svi drugi imaju oblik solidarnosti. Sindikati su to jednom uspjeli dogovoriti i Ustavni sud je to srušio. Sad to ide na drugi način, da taj novac ne ide izravno sindikatima nego u zajednički fond… Smatramo da to nije fer. Vodili smo štrajk tri mjeseca, a povećanje plaća su dobili i oni koji nisu članovi sindikata. Mislim da neka prava bi trebali imati samo članovi sindikata, a oni koji to nemaju neka se sami izbore za to…”
Istraživanje o političkoj pismenosti mladnih donijelo je na svjetlo dana porazne podatke o svjesnoti mladih o mnogim povijesnim i aktualnim temama.
“Ne znam kada je rađeno istraživanje, problem je to da programi dosad nisu dozvoljavali da itko u svoj predmet implementira išta od građanskog odgoja. Sada nastavnici to mogu i na taj način mogu djelovati na učenike”, zaključuje Mihalinec.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!