Sociolog Sven Marcelić u N1 Studiju uživo analizirao je lokalne izbore u Hrvatskoj s obzirom na različite socioekonomske faktore.
HDZ drži vlast u manje razvijenim i siromašnijim dijelovima Hrvatske, kazao je Marcelić.
HDZ vlada sa 80 posto prostora u Hrvatskoj, ali s 45 posto BDP-a
“To možemo često vidjeti u brojnim zemljama. U SAD-u vidimo velike prostore u kojima Republikanci vladaju, a na obalama se plavi. Slično je i u Hrvatskoj, u visokourbaniziranim, gušće naseljenim dijelovima bolje prolazi opozicija. U Zagrebu HDZ uglavnom prolazi slabije. Urbani primorski dijelovi Dalmacije, dio sjevera, Istra… Tamo je i gro hrvatske ekonomije.
HDZ vlada sa 80 posto prostora u Hrvatskoj, ali s 45 posto BDP-a. A to je na razini županije, i to se kroz podatke može demonstrirati u glasačkim procesima u zemlji. HDZ uglavnom zahvaća rurale dijelove i slabije naseljene, a opozicijske, lijevo-centristički-liberalne stranke obuhvaćaju dijelove u kojima je koncentracija ekonomije. U odnosu županija, HDZ je na 61 posto stanovništva, opozicija 39 posto. Tamo dje je oporba na vlasti oni vladaju s 55 posto BDP-a, a 45 posto HDZ.
Postoje odnosi u hrvatskom društvu koje možemo gledati kroz politiku, a ogledaju se u različitim načinima mjerenja”, rekao je Sven Marcelić.
Slavonija upadljivo ekonomski zaostaje
U ekonomskim pokazateljima se vidi da Slavonija sistematski zaostaje, a da oni koji su ekonomski razvijeniji napreduju brže od prosjeka.
Što nam govore izbori? Drugi pogled
Koliko je, zapravo, velika pobjeda HDZ-a na lokalnim izborima? Naš Hrvoje Krešič uz pomoć istraživanja sociologa Svena Marcelića dao je jedan zanimljiv pogled na cijelu priču.
Posted by N1 Hrvatska on Friday, June 11, 2021
“U zemlji postoje raslojavanja koja se još ne preslikavaju u političku polarizaciju. Na parlamentarnim izborima bilo je jasno da se HDZ vraća. No nakon njih, na predsjedničkim izborima Kolinda Grabar Kitarović je na 606 biračkih mjesta u Zagrebu, ako ne računamo staračke domove, osvojila 9 mjesta, a HDZ je na lokalnim izborima osvojio 1 od 606 mjesta.
Parlamentarni izbori bili u kontekstu krize i pandemije, što je vrijeme kada se ljudi ne odlučuju na rizike. Andrej Plenković je bio jednostavnija opcija – netko tko je bio relativno poznati, bio je prihvatljiv u političkom programu ljudima koji žele izbjeći rizik, a imali smo pad SDP tada. Imali smo situaciju nesigurnosti, a ljudi se tada okreću poznatim rješenjima. Problem HDZ-a je što nije uspio potvrditi svoju poziciju”, rekao je Marcelić.
U stanju traume, poput rata, artikuliraju se desne opcije
Zagreb je, čini mi se, ostao zanemaren u kampanji na lokalnim izborima, dodao je.
“Kao dugoročni proces vidi se polarizacija koja se može objasniti kroz socioekonomske faktore. Slavonija nije toliko ruralna, kao što bi netko možda intuitivno zaključio – niz gradova se nalazi u Slavoniji. No oni se od 2000. godine, pa i ranije, nalaze u ekonomskom zaostajanju u odnosu na ostatak. Vukovarsko-srijemska županija je par godina nakon rata bila mnogo bliža ekonomskom prosjeku zemlje nego što je danas, više od 20 godina od kraja rata.
Sada su ustaljeni obrasci došli u krizu, došlo je do promjena na mnogim mjestima, poput Istre, Splita, Zagreba, dok se oni koji su ekonomski ugroženi okreću onome što je poznato.
U ratu ste u situaciji traume – izbjegličke, fizičke, psihičke… Tu je i problem ekonomskog zaostajanja, a u ratu se jačaju vrijednosti preživljavanja. To je prostor u kojem se artikulirajju desne opcije. Tu HDZ ima veliku društvenu prednost. No ruralne sredine često nemaju ni političku alternativu”, rekao je Marcelić.
Pravosuđe je kod nas hendikep
Pravosuđe je važan faktor u društvu, a kod nas je ono hendikep, kazao je.
PROČITAJTE JOŠ
“Sudstvo je i sastavna komponenta procjenjivanja ekonomske konkurentnosti. Investitori će procjenjivati i koliko mu je investicija pravno sigurna, a nas je u smislu političke ovisnosti o sudstvu pretekao i Jemen, u kojem vlada građanski rat.
Sada se osobu koja je osuđena i pobjegla u drugu zemlju da bi izbjegla zatvor percipira kao Robina Hooda, što dovodi do kraha i nepovjerenja u sudstvo”, kazao je Marcelić.
Rekao je kako čelne državne figure više pozornosti daju procesima, a ne društvenim elementima.
“Milanović i Plenković su pravnici, oni se bave procedurom, a ne govori se mnogo o tome što pravosuđe u društvenom smislu, kao jedan od stupova društva, ne funkcionira.
Mogli smo vidjeti da oko elementarne teme nema volje za dogovorom i da je to ili stranačko pitanje ili povijesti institucija, te da ćemo dugo čekati dok sudstvo ne dođe razine da se bavi onim čime bi se trebalo”, rekao je Sven Marcelić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!