Na temu zaštićenih najmoprimaca svoje stavove u Točki na tjedan sučelili su predstavnik vlasnika stanova Igor Leskovar (udruga Vlasništvo i posjed) i odvjetnik udruge zaštićenih najmoprimaca Marko Fak (Hrvatski savez udruga stanara).
Leskovar i Fak ne sudjeluju u radnoj skupini u izradi novog zakona.
“Nitko nas nije kontaktirao, niti znam tko su članovi radne skupine, ministarstvo to očito drži u tajnosti ako nešto radi” rekao je Fak.
Prema novom zakonskom rješenju trebali bi se značajno produžiti rokovi za uvođenje tržišne najamnine i prepuštanje stanova njihovim vlasnicima.
“Pravedan rok bi bio da se barem održi onaj rok koji je određen zakonom koji je ukinut, da to bude recimo rujan 2023. godine. Svako daljnje prolongiranje toga svega ne znam u kakvoj je korelaciji s tvrdnjom Republike Hrvatske da radi intentzivno na rješavanju tog problema. Ona ga samo i dalje prolongira”, rekao je Leskovar.
“Tržišna najamnina ne bi se uopće trebala plaćati”
“Generalni stav je da se tržiš najamnina ne bi trebala uopće plaćati. Pitanje koje nitko ne postavlja zašto je nekim ljudima dozvoljeno da žive u stanovima od drugih privatnih osoba za najamninu koja nije tržišna. Gdje je logika tog rješenja? Logika leži u povijesnoj činjenici da je osobama koje su bile nositelji stanarskog prava na društvenim stanovima, a takvih je bilo 300.000, omogućen otkup stanova i pretvaranje stanarskog prava u vlasništvo dok osobama koje su bile nosioci stanarskog prava na privatnim stanovima to nije bilo omogućeno”, kazao je Fak.
“Dok se ta nepravda ne ispravi, onda će samo jedna nepravda ići na drugu i takvo rješenje neće biti niti zakonito niti ustavno”, dodao je.
VEZANE VIJESTI
“Bilo kakva varijanta nekakvog trajnog ostanka zaštićenih najmoprimaca otvara niz drugih pitanja, ali ono najvažnije – što je onda s pravom vlasništva i što je s punim sadržajem prava vlasništva”, istaknuo je Leskovar.
Vlasnici stanovi pokrenuli su osam postupaka protiv Hrvatske, od kojih je država do sada izgubila pet postupaka, a tri su u tijeku.
“Hrvatskoj je najjeftinije i najbezbolnije to rješavati na hrvatskim sudovima, a ne opstruirati na najrazličitije moguće načine da se spriječi ljude da ostvaruju svoje pravo na naknadu štete, barem dok se ne riješi osnovni problem – stjecanje posjeda svog vlasništva na hrvatskim sudovima. Kad se odlazi u Strassbourg, a naročito ako bi to bilo u malo masovnijem obliku, to bi onda stvatrno značilo veliko opterećenje”, tvrdi Leskovar.
Dodao je da hrvatski sudovi sada u pravilu dosuđuju određene naknade šteta vlasnicima stanova.
“Međutim, pravna služba RH, Državno odvjetništvo pokrenulo je jedan postupak revizije u kojem želi dobiti situaciju da ne mogu više vlasnici stanova tužiti jer bi to bilo obuhvaćeno određenom zastarom. Naša država objašnjava ministrima Europe da radi na tom problemu i da će svi biti obeštećeni, a s druge strane stavljate klipove ljudima pod noge, na sve načine ih sprječavate da to ostvare u Hrvatskoj, što im drugo preostaje nego Strasbourg”, istaknuo je Leskovar.
Hrvatska plaća milijardu kuna odšteta?
Komentirao je i otkud podatak da država plaća milijardu kuna odšteta.
“To je podatak s kojim barata Državno odvjetništvo upravo u toj revizijskoj odluci ne bi li valjda zaplašilo javnost jer sad odjednom vlasnici stanova koji su oštećeni i koji traže nakandu štete, odjednom ih treba spriječiti pa treba ispasti da se radi o velikom opterećenju na državni proračun umjesto da se radi na tome da se proračun rastereti na način da se konačno riješi taj problem”, kazao je Leskovar, dodajući da je to ranije riješeno ne bi bilo niti jedne tužbe.
Na Europskom sudu ima već nekoliko presuda koje daju za pravo vlasnicima stanova. Fak je komentirao pribojavaju li se najmoprimci
“Vlasnici stanova se pozivaju na pravo vlasništva koje je zaštićeno Ustavom i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava. Zaštićeni najmoprimci se pozivaju na pravo na dom koje je zaštićeno istom razinom pravne zaštite. Činjenica je da ako dođe do zakona koji bi nalagao nekakve deložacije, a govorimo o oko 10.000 ljudi, zaštićeni najmoprimci bvi se pozivali na pravo na dom i takve tužbe bi dolazile na Europski sud za ljudska prava”, kazao je Fak i dodao:
“Vlasnici su već postigli određene uspjehe, a zaštićeni najmoprmici još nisu jer njihovi predmeti još nisu došli na Europski sud za ljudska prava. Bude li se legalizirala ovakva masovna deložacija, sasvim sigurno će do toga doći i opet će Republika Hrvatska plaćati velike odštete zaštićenim najmoprimcima.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare