Gost Newsrooma bio je profesor s Pravnog fakulteta u Zagrebu Aleksandar Maršavelski.

Komentirao je sjednicu Odbora za nacionalnu sigurnost na kojoj se raspravljalo o napadu Danijela Bezuka na Banske dvore. Premijer Andrej Plenković nakon sjednice rekao je da su se svi složili da se radi o činu terorizma.

“Iz pozicije našeg Kaznenog zakona, terorizam o kojem govori premijer između ostalog može biti počinjen s ciljem ozbiljnog narušavanja ustavnih, političkih i društvenih državnih struktura i jedan od modaliteta radnji je napada na život ili tijelo određenih osoba. Elementi tog kaznenog djela su ispunjeni. Drugo pitanje je je li ta osoba bila neubrojiva, no to nikad nećemo saznati. Ako je bila, ona nije kriva, nikad ne bi bila osuđena u tom smislu za kazneno djelo terorizma. Ako se radi o osobi s duševnim smetnjama, činjenica je da loš javni diskurs sigurno može djelovati na takve labilne osobe i činjenica je da kod nas govor mržnje nije do kraja pravno reguliran, to se vidi i kada gledamo djela zločina iz mrženje. I u prekršajnom pogledu, nismo do kraja zabranili ZDS i neke druge stvari vezane uz prekršajnu odgovornost. Sad se to ponovno aktualiziralo, predsjednik Židovske općine Ognjen Kraus tražio je i kaznenu odgovornost. Mislim da treba raspravljati, iskoristiti priliku da se to regulira, po meni kroz prekšaje, kroz visoke kazne, da se to završi i da više nemamo problema”, rekao je Maršavelski.

Problem koji muči pravosuđe je pitanje političkog utjecaja. Je li pritisak na institucije i kad premijer, kao danas, kaže da policija, DORH, tajne službe nisu do kraja obavili posao?

“Što se tiče policije, ministar unutarnjih poslova odgovara za rad policije. Kad govorimo o stanju u pravosuđu moramo govoriti o stanju u policiji jer DORH ne može raditi ako policija ne obavlja svoj posao kako treba. Pozitivno je da je 2020. profunkcioniralo Povjerenstvo za pritužbe na rad policije, imamo sada neovisni civilni nadzor i građani koji nisu zadovoljni i svatko može uputiti pritužbe. Što se tiče DORH-a, problem kod nas je da postoji utjecaj politike, konkretno na glavnog državnog odvjentika. To nije sada problem, to je i od ranije. Mi trebamo težiti da Državno odvjetništvo bude doista neovisno, to je naš ustavnopravni poredak i treba se suzdržavati upućivati prema DORH-u takve poruke”, kazao je Maršavelski.

Komentirao je i niz promjena pravosudnih zakona koji su u tijeku.

“U tijeku je drugo čitanje Zakona o sudovima, Zakona o DORH-u, na e-savjetovanju su upravo prošle izmjene Zakona o parničnom postupku i Zakona o kaznenom posutpku. To je nešto što će sigurno obilježiti mandat ministra Malenice i ti zakoni doista uvode neke promjene. Ja bih rekao i na bolje,u svakom slučaju izbor predsjednika Vrhovnog suda, rokovi koji se postavljaju, analogno onda i glavnog državnog odvjetnika. Što se tiče reorganizacije DORH-a tu jesu potrebne neke intervencije. Tu će trebati raditi još. Naše Državno odvjetništvo je u nekim aspektima potkapacitirano, prvenstveno mislim na USKOK gdje radi nedovoljno ljudi da bi obuhvatili sve te teške predmete. Općinsko kazneno državno odvjetnišvo u Zagrebu nema dovoljno ljudi, Općinski kazneni sud u Zagrebu nema dovoljno sudaca, sada su mnogi otišli i na Visoki kazneni sud i postoje tamo debeli predmeti koji kao vrući krumpir prelaze od jednog suca na drugi i imate debele predmete, možda i više od 10 godina. Treba raditi na tome da se postave neki rokovi. Ovo što se sada stavilo u Zakon o parničnom postupku – tri godine za prvostupanjsku presudu, 12 mjeseci za žalbu, takav rok je po mom mišljenju primjeren i za kazneni posutpak. 95 posto kaznenih predmeta se može riješiti u godinu dana.

Činjenica je i da smo mi mijenjali puno zakona za pristupanje u EU, to je možda bila najveća reforma pravosuđa dosad. Prije i poslije toga imali smo stagnaciju, nije se ništa baš značajno mijenjalo i mislim da ovo što se sada događa, da ide reforma koja će doista odrediti budućnost pravosuđa”, rekao je Maršavelski.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.