Hrvatski predsjednik Zoran Milanović u četvrtak dolazi u Čile, na svom prvom putovanju u Južnu Ameriku od kada je u veljači 2020. stupio na dužnost. Prostrani je to kontinent brojnih prilika na kojemu danas živi oko 600.000 Hrvata.

Otprilike 160 godina ranije u Čile su krenuli prvi hrvatski migranti, pritisnuti siromaštvom uz obalu Jadranskog mora. Kasnije su uslijedila još dva iseljenička vala u južnoameričke zemlje, potaknuta gospodarskim i političkim razlozima.

Povjesničarka Ljuba Borić, koja radi u Centru za migracijske studije na sveučilištu u Santiago de Chileu, kaže da su prvi Hrvati došli iz Dalmacije zbog bolesti vinove loze i maslina između 1860. i 1870. godine.

“Stigli su na krajnji sjever, posebno u područje salitre (kalijev nitrat), privučeni rudarstvom i trgovinom rudarskim proizvodima”, rekla je Borić medijima u Čileu.

“Kasnije su stigli na krajnji jug do Magellanesovog prolaza. Tada počinje njihov kontinuirani dolazak”, dodala je.

Milanović će ondje provesti tjedan dana. Posjetit će sjeverni grad Antofagastu i južni Punta Arenas te se susresti s čileanskim predsjednikom Gabrijelom Borićem, na vlasti od ožujka.

Ljuba Borić, koja je u srodstvu s Gabrijelom Borićem, kaže da je predsjednikov pradjed Ive Borić s bratom Šimom došao s otoka Ugljana u Punta Arenas oko 1885 godine.

Institucije iz Hrvatske, zemlje s 3,8 milijuna stanovnika, već neko vrijeme nastoje utvrditi broj Hrvata u čitavoj Južnoj Americi.

“Otprilike 600.000 pripadnika hrvatskog naroda i njihovih potomaka živi u Južnoj Americi”, odgovorili su Hini iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske, tijela državne uprave sa sjedištem u Zagrebu.

Ured, osnovan 2012. godine, navedeni broj je ustanovio temeljem procjena hrvatskih diplomatskih misija i konzularnih ureda, hrvatskih katoličkih misija, kao i popisa stanovništva u državama u kojima borave hrvatski iseljenici i njihovi potomci, te temeljem procjena hrvatskih zajednica u nekim od tih država.

U Argentini živi 300.000 Hrvata, u Čileu 200.000, u Brazilu 80.000, Boliviji njih 10.000, a u Peruu i Venezueli oko 6.000. U ostalim većim zemljama Kolumbiji, Ekvadoru, Paragvaju i Urugvaju nastanjeno je po 5.000 Hrvata.

Mnogi od njih registrirani su zbog posjedovanja hrvatske putovnice.

Projekt digitalnog registriranja

Kako bi se došlo do saznanja i o onima koji nemaju putovnicu, a čiji je neki predak iz Hrvatske, u više zemalja su otvorene internetske stranice na kojima se osobe mogu registrirati.

Prvo takvo digitalno popisivanje, u kojem su osobe dobrovoljno odgovorile na 44 pitanja o sebi, provedeno je u Argentini od 28. lipnja do 31. prosinca 2020. godine.

“Cilj projekta je bio utvrditi zemljopisnu raspoređenost Hrvata i hrvatskih potomaka u Argentini, njihove kulturne i društvene interese, doznati u kojem su migrantskom valu njihovi preci stigli u Argentinu i razinu znanja hrvatskog jezika”, kažu u Središnjem državnom uredu.

“Namjera je međusobno povezati ljude i institucije sukladno njihovim interesima u profesionalnim, socijalnim, ekonomskim ili konzularnim pitanjima”, dodaju.

Projekt je provela zajednica Hrvata u Argentini, a javno su ga promovirali poznati ljudi poput pjevačice i glumice Sandre Mihanovich i izbornika argentinske teniske reprezentacije Daniela Oršanića.

Prema rezultatima objavljenima na internetskoj stranici www.censocroata.com.ar upisalo se oko 15.000 osoba. Njih 97 posto su potomci Hrvata, a 3 posto ih je rođeno u Hrvatskoj.

“Zahvaljujući dobivenim podacima mogu se u budućnosti organizirati razne aktivnosti vezane uz hrvatsku dijasporu, ojačati njen identitet, te povećati razmjenu između Hrvatske i Argentine u područjima poput kulture i znanosti”, rekao je koordinator projekta Cristian Šprljan.

Registar je i dalje otvoren za upisivanje jer organizatori vjeruju da još uvijek mnogi hrvatski potomci nisu nigdje  zabilježeni.

Od prosinca 2020. takav je registar otvoren i u Brazilu. Dosadašnji podaci ukazuju da 85 posto Hrvata živi u Sao Paulu te da je 45 posto njih rođeno između 1957. i 1986. godine.

Istraživanja Milana Puha, s Pedagoškog fakulteta Sveučilišta u Sao Paulu, pokazala su da je u Brazilu nastanjeno oko 80.000 ljudi porijeklom iz Hrvatske.

“Mnogi od njih još moraju osvijestiti svoje hrvatske korijene. Ali broj svakako nije zanemariv”, kaže profesor Puh.

Profesor Marcos Flores Rupper iz Venezuele sličan popis provodi u toj naftom bogatoj državi, a Klub Hrvata Paragvaja u svojoj zemlji.

Ana Marija Kuljevan, počasna hrvatska konzulica u Limi, došla je pak analizom hrvatskih prezimena do podatka da u Peruu živi 190.461 osoba hrvatskog podrijetla.

“Kako metodologija spomenutog istraživanja zahtijeva dodatnu potvrdu znanstvenih institucija, zatražili smo i mišljenje Instituta za  migracije i narodnosti”, kažu u Središnjem državnom uredu.

Godišnja okupljanja Hrvata Južne Amerike 

Veleposlanstvo u Čileu i tamošnja hrvatska zajednica pokrenuli su 2015. godine inicijativu za godišnjim okupljanjima Hrvata iz svih tih južnoameričkih zemalja. Od tada je održano šest takvih okupljanja čiji je cilj povezati Hrvatsku s njenim ljudima s druge strane Atlantskog oceana.

U ožujku je susret bio održan u Asuncionu, glavnom gradu Paragvaja.

Tamošnji arhitekt Gustavo Glavinich, predsjednik hrvatsko-paragvajske gospodarske komore, kaže da je “mladost puna entuzijazma”.

“Mnogi hrvatskog porijekla uče jezik, šalju zahtjeve za dobivanjem državljanstva, te žele ići u Hrvatsku učiti jezik i upoznati hrvatsku kulturu”, rekao je u listopadu Glavinich za HRT, dodavši da je učenje jezika i upoznavanje Hrvatske ključno.

Udruga Hrvata u Paragvaju zato organizira tečajeve hrvatskog jezika.

Idući, 7. susret hrvatske dijaspore Južne Amerike, održat će se u studenom 2023. u Montevideu, glavnom gradu Urugvaja.

Bivši nogometaš Davor Šuker, najbolji strijelac u povijesti hrvatske reprezentacije, u toj je zemlji u kolovozu kupio zemljište od 5.000 hektara u poljoprivrednom kraju, a namjerava ulagati i u nekretnine.

“Južna Amerika nudi ogromne prilike u čijoj realizaciji može pomoći hrvatska dijaspora”, napominje Glavinich.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.