U novoj emisiji "Klimatska budućnost" meteorologinja N1 televizije Tea Blažević ugostila je dr. Julija Domca, savjetnika predsjednika Zorana Milanovića za energiju i klimu. Komentirali su kakva je uloga politike kada je riječ o klimatskim promjenama, je li Hrvatska dovoljno ambiciozna kada se govori o iskorištavanju obnovljivih izvora energije te kako se trebao obnavljati Zagreb nakon potresa. U emisiju su se uključili i privremeni pročelnik komunalnog odjela Grada Požega Josip Lisjak koji je komentirao bujične poplave u Požegi te Marija Mileta iz Zelene akcije koja se osvrnula na plinsko zagađenje.
U Vidovcima je 6. lipnja došlo do bujične poplave, uslijed ekstremne količine kiše. Još 2014. godine slična situacija se desila u Vidovcima, a dr. Domac je komentirao pokazuju li događaji da nemamo adekvatan akcijski plan.
“Ekstremnih vremenskih uvjeta je bilo i bit će ih sve više. Ovaj primjer pokazuje da infrastruktura nije spremna. Za vikend sam bio u Požeško-slavonskoj županiji, lokalni ljudi taj potok zovu pakao. Tamo je došlo do promjene korištenja zemljišta, za očekivati je takvu promjenu. Nije se činilo što je trebalo, nije se infrastruktura prilagodila. Sigurno se nećemo naći u situaciji da se ništa neće dogoditi, moramo se aktivno uključiti u tu priču”, kazao je Domac.
“Promjena hidrološkog sustava, izravno ili neizravno, utječe na mnogo toga”, dodao je.
Napominje da danas više ne negiraju klimatske promjene, ali da se treba početi stvarno djelovati.
“Globalno, politika još malo govori o klimatskim promjenama, ali s određenom figom u džepu i to moramo mijenjati”, dodao je Domac.
“Moramo poboljšati sustav”
Naglasio je da cijeli sustav potrebno poboljšati kako bi odgovarao našim potrebama i krizama koje nas zahvate.
“Mene brine da smo imali sličnih problema i u Zagrebu, sličnih problema sa šumskim požarima. Međutim, niz je problema sustava koji moramo poboljšati. Ta nepripremljenost se pokazala i u potresu, ovo što se događa, odnosno ne događa u Zagrebu i Petrinji je posljedica nepripremljenosti sustava”, istaknuo je.
“U klimatskoj krizi koja dolazi i u kojoj već jesmo događat će se veći problemi”, zaključio je.
Privremeni pročelnik komunalnog odjela Grada Požega Josip Lisjak komentirao je kolika je materijalna šteta nastala uslijed ovih bujičnih poplava.
“Sada još materijalnu štetu u financijskom iznosu ne mogu reći, ali mogu brojčanu – 170 prijava šteta je zaprimljeno, one su u proceduri. Sada je u tijeku popis štete na terenu, a onda slijedi procjena i tada će se tek znati koja je materijalna šteta”, naveo je.
“Prevencija jeftinija od sanacije”
S obzirom na to da su se poplave i ranije javljale, postavlja se pitanje je li se trebalo ranije reagirati.
“Ne bih u nekog upirao prstom. Očito se radi o klimatskim promjenama i nepripremljenosti infrastrukture i morat ćemo pripremiti infrastrukturu na drugi način”, poručio je Lisjak.
Domac navodi da je prevencija uvijek jeftinija nego sanacija štete.
“Kao djeca smo učili da smo na trusnom području i da će se potres desiti, a pripremao se nije skoro nitko. I sad, kada smo imali jedan blagi potres, vidite što se dogodilo. Ta naša strategija noja koji gura glavu u pijesak nije strategija koja se isplati. Moramo kao društvo napraviti iskorak, pripremati se bolje, očekivati najgore i onda investirati pametno”, istaknuo je Domac.
“Mislim da nam je ova pandemija došla kao uvod u klimatsku krizu. To je moja neka nada da ćemo se vratiti znanosti i vjerovati u znanost”, dodao je.
“Politika mora slijediti struku”
Smatra da je aktivizam ono što društvo vraća u “neku zdraviju sferu” te da politika treba slušati struku.
“Moramo postići da politika sluša struku i slijedi struku. Ja sam prvi savjetnik za energiju i klimu u Uredu predsjednika i mislim da je to jako dobra poruka”, kazao je Domac.
VEZANE VIJESTI
Krapinsko-zagorska županija primjer je korištenja obnovljivih izvora energije. Domac je potvrdio da je plan da se upravo u toj županiji oformi Centar kompetentnosti ili izvrsnosti za klimatske promjene.
“Računam da ćemo s tim znanjem biti svjetionik toga što treba raditi u Jugoistočnoj Europi. Naše znanje, kvalitetu i tu europsku viziju moramo prenositi dalje”, naglasio je.
Domac je istaknuo da je energetska tranzicija u građanima, što je vidljivo u EU, ali u Hrvatskoj baš i ne.
“Smisao energetske tranzicije je u građanima, a to u Hrvatskoj definitivno još nije prepoznato. Do 2050. svaki drugi građanin EU imat će vlastitu energiju. Kod nas su ti građani još uvijek u tragovima, u raljama procedura, birokracije. Moramo postići da su naši građani proizvođači”, naglasio je.
“Što se tiče energije sunca, mi smo na začelju Europe, druga smo najgora zemlja. Uvijek smo bili napredna priča, neka avangarda, sad smo se uljuljkali u priču da smo siromašni i da se ne možemo uspoređivati s drugima. Još puno toga moramo napraviti”, dodao je.
“Naša ambicija mora biti bitno viša”
Uredbom Vlade smanjena je visina naknade za emisiju CO2 s 14 kuna na 11,20 kuna po toni CO2. No, taj iznos u EU je znatno viši, u nekim zemljama iznosi i 48 eura pa se postavlja pitanje je li taj iznos u Hrvatskoj jako malen.
“On je prilagođen situaciji u Hrvatskoj. Po emisijama, po glavi stanovnika mi smo otprilike malo ispod polovice europskog prosjeka. Treba biti nježan s tom našom industrijom. Oni su na rubu izdržljivosti, mi njima moramo pružiti ruku i prevesti ih preko te vode. Bio bih oprezan, ne bih tu industriju nagazio preko mjere”, kazao je Domac.
Kada se govori o iskorištavanju obnovljivih izvora energije, trenutačno je Hrvatska na preko 28 posto, a cilj je da se to poveća na 36 posto do 2030. godine. Predsjednik Vlade Andrej Plenković navodi da je to ambiciozno, no Domac se s njim ne slaže.
“Nismo ambiciozni. Naša ambicija mora biti bitno viša. Mi povučemo novce iz EU i kupimo autobuse na dizel koji su u ovom trenutku super, ali vrlo brzo ćemo biti prisiljeni mijenjati ih za električne ili nešto. Onda više neće biti europskih fondova jer ćemo raditi nešto što su drugi napravili prije. Da smo bili ambiciozniji mogli smo već sada prijeći na čista goriva”, istaknuo je.
“Teško je prikazati plinsko zagađenje”
Marija Mileta iz Zelene akcije komentirala je to što je Hrvatska rekla “da” nastavku subvencioniranja prekograničnih plinskih projekata.
“Mi smo, kao i naši europski kolege, bili razočarani odlukom jer vidimo da EU pokušava biti ambicioznija.”
Mileta je komentirala i kampanju u sklopu koje je posebnom infracrvenom kamerom snimljeno istjecanje metana u sedam europskih država.
“S posebnom infracrvenom kamerom pokušali su zabilježiti vizualno zagađenje iz plinskih postrojenja, prvenstveno emisije metana kako bi javnosti predočili kako to zapravo izgleda. Znamo da su nafta i ugljen vidljivi zagađivači, ali teško je komunicirati zagađenje vezano za plin. Na ovaj način se pokušava osvijestiti javnost, ali i izvršiti pritisak na Europsku komisiju da počne regulirati emisiju metana”, pojasnila je Mileta.
Obnova Zagreba
Što se tiče obnove nakon potresa, Domac kaže da je donesen zakon koji je složen i kompliciran zakon koji je teško primjenjivati.
“To je nacionalna sramota. Nitko ne može tvrditi da je to dobar zakon kad se očito ne provodi kako treba. Mogli smo ići na dva puta, a izabrali smo hibridni komplicirani put. Mogli smo reći da javne objekte obnavljaju vlasnici, grad, država, građani imaju beskamatni kredit, oprostit će se ili smanjiti PDV. Tako se moglo do trećine troškova financirati, odmah se kreće, građani sve sami rade. Ili smo mogli reći da je to prilika za revitalizaciju Zagreba i obnavljati blokove, cijele dijelove grada pa ćemo to urbanistički osvježiti, uvesti zelenu infrastrukturu”, objasnio je Domac.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare