Ministar Beroš o reformi: Dopunsko zdravstveno osiguranje neće poskupjeti

Vijesti 21. lis 202220:29 0 komentara
Slavko Midzor/PIXSELL

Ministar zdravstva Vili Beroš rekao je u petak kako polica dopunskog zdravstvenog osiguranja neće poskupjeti, ostaje 70 kuna mjesečno, no poskupljuje participacija za one koji nemaju dopunsko osiguranje, a takvih je 600 tisuća u RH.

“Ona se polako sagledavala i razmatrala. Potrebno je razmotriti sveobuhvatna rješenja. Poučeni smo ranijim iskustvima kada parcijalna rješenja nisu rezultirala dobrima pomacima u zdravstvenom sustavu”, rekao je.

“Mi smo krenuli s uočavanjem određenih disfunkcionalisti i tražili smo načine za rješavanje. Dosta dugo je to trajalo, i još uvijek postoje određene dvojbe, ali mislim da smo na pravom putu i mislim da će opće i specifične ciljeve reforme prihvatiti i građani i zdravstveni profesionalci”, dodao je ministar.

VEZANE VIJESTI

Beroš je rekao je da će poskupjeti participacija građana koji nemaju dopunsko osiguranje, a njih je oko 600.000.

“HZZO neće poskupjeti dopunsko osiguranje i to je naš cilj. Ne želimo dodatno teretiti građane, pogotovo u kontesku ovakve ozbiljne ekonomske situacije u zemlji i u svijetu. Namjerno smo ostavili cijenu na 70 kuna”, rekao je ministar.

“Međutim, kao jedan pokušaj regulacije tržišnih aspekata u zdravstvu smo povećali participaciju sa 2000 na 4000 kuna za one bez dodatnog osiguranja. To je maksimum koji netko tko nije osiguran u zdravstvu može platiti”, istaknuo je.

Upitan je o trošarinama na cigarete, zbog kojih je Ministarstvo zdravstva ostalo bez dvije milijarde kuna.

“To je krivo gledanje na stvari. Vlada u suradnji s Ministarstvom zdravstva i Ministarstvom financija svake godine daje daleko više novca od te dvije milijarde od posebnog poreza na duhanske proizvode”, odgovorio je Beroš.

“To je ogroman novac, ali morate uzeti u obzir da smo 2021. godine dobili 6,8 milijardi, a ove godine zasad 2,4 milijarde dodatnog novca. Jamstva postoje i to je sve skupa dogovoreno”, rekao je ministar.

Nedostatak obiteljskih liječnika

Osvrnuo se na podatak da u Hrvatskoj postoji problem manjka obiteljskih liječnika. “To je problem koji nije iz mog mandata, nego je naslijeđen. Međutim, prošla administracija je putem europskih fondova financirala specijalizaciju 264 specijalista za primarnu zdravstvenu zaštitu”, odgovorio je ministar.

Reporterka Dnevnika Nove TV mu je zatim postavila pitanje o tome tko će uopće ići u specijalizaciju za obiteljsku medicinu.

“Ja vam govorim o novcu koji smo izdvojili za specijalizacije. Svakako ćemo nastojati poboljšavati organizacijske, financijske i kadrovske uvjete u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i privući te ljude”, rekao je.

Zbog toga bi mladi liječnici trebali dobiti priliku da, nakon završetka obrazovanja, godinu dana provedu radeći u ordinaciji pod nadzorom iskusnijeg liječnika.

“Nije to dodatan posao. Ja bih čak rekao da je to olakšanje za obiteljskog liječnika. Nije to podučavanje. Ljudi su završili medicinski fakultet, dobili su licencu Hrvatske liječničke komore i, prema zakonima Europske unije i Hrvatske, nema prepreke da počnu raditi”, odgovorio je ministar.

“Mislim da je ovo optimalan način da se kroz jedan period od nekoliko mjeseci do pola godine, uz dodatne edukacijske mehanizme, dodatno educiraju, izgube strah i osposobe za samostalan rad dok ne dobiju specijalizaciju”, dodao je.

Prelazak bolnica u državne ruke

“Europska komisija, kada je sagledavala funkcioniranje zdravstvenog sustava, uočila je određene disfunkcionalnosti poput toga da je upravljačka struktura u općim bolnicama jedna, a da država s druge strane sanira dugove. Prepoznali su to kao jednu lošu stvar”, rekao je ministar zdravstva.

“Ne podržavaju me svi, ali neki župani kažu da je to trebalo napraviti i puno ranije. Nema tu natjeravanja. Kao prvo, rekao bih da smo na krivom tragu i moramo govoriti o onome što građani očekuju od reforme. Ja vas uvjeravam da se niti jedan pacijent pri ulasku u bolnicu neće informirati o vlasničkoj strukturi, nego o kvaliteti i dostupnosti zdravstva”, dodao je.

Upravo je pitanje dostupnosti jedan od većih problema s kojima se pacijenti susreću.

“Pitanje je da li je to adekvatan termin jer vrlo često dolazi do preklapanja tretmina i nisam zadovoljan načinima vođenja listi čekanja u HZZO-u. Naime, često dolazi do preklapanja termina. Meni je ovo apsolutno neprihvatljivo”, rekao je Beroš.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!