Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je danas da su potrošačke cijene u Hrvatskoj porasle u prosincu za 13,1 posto na godišnjoj razini, što znači da je došlo do postupnog usporavanja rasta, s obzirom da je inflacija u studenome iznosila 13,5 posto, izjavio je ministar financija Marko Primorac u Saboru. Komentirao je i uvođenje eura i rast cijena.
“Ipak dolazi do smanjenja tih inflatornih pritisaka, to je ono čemu smo se nadali i što smo i očekivali”, izjavio je Primorac, podsjetivši da je Vlada za ovu godinu projicirala inflaciju od 5,7 posto.
Napomenuo je da je na rast inflacije u prosincu dominantno utjecao rast cijena u kategoriji hrane i bezalkoholnih pića, koji je iznosio 19 posto. “To je ono što nas posebno zabrinjava”, rekao je Primorac.
Na inflaciju dominantno utjecao rast cijena hrane
Kaže kako je bitno istaknuti da je na inflatorne pritiske dominantno utjecao porast cijena hrane i bezalkoholnih pića i da to vladu zabrinjava. Dodao je da se može primjetiti i to da inflacija usporava i da dolazi do smanjivanja inflatornih pritisaka.
Što se tiče zamjene kune eurom i dodatnih inflatornih pritisaka s te osnove, Primorac je podsjetio da se kontinuirano isticalo da može doći do neznatnog povećanja cijena, koje se dogodilo i u ostalim zemljama koje su uvodile euro, a koje je u prosjeku iznosilo od 0,2 do 0,4 posto, “što je beznačajno”:
Ustvrdio je da su osigurani svi mehanizmi za transparentan prelazak s kune na euro, a u zakonu o uvođenju eura jasno su propisane procedure i načini preračunavanja i zaokruživanja cijena.
“Tako da ni sam prelazak s kune na euro ne bi trebao značajno povećavati cijene”, ustvrdio je Primorac.
Rekao je da treba pričekati podatke o inflaciji u siječnju i tada vidjeti koliko je stvarno uvođenje eura doprinijelo situaciji s inflacijom.
“Pripisivati ovu razinu općeg porasta cijena uvođenju eura bi bilo u svakom slučaju neodgovorno”, ustvrdio je Primorac, ocijenivši i da to zbunjuje građane.
Utvrđuju se slučajevi u kojima je došlo do neopravdanog dizanja cijena
Iako puno toga upućuje da su trgovci i ostali pružatelji usluga cijene već zaokruživali u prosincu, Primorac je rekao da o tim povećanjima cijena “nemamo empirijske podatke”.
“Tu se uglavnom radi o nekim anegdotalnim primjerima, gdje je netko utvrdio da je neki artikl 31. prosinca bio na jednoj cijeni, a kasnije na drugoj”, izjavio je ministar.
Ponovio je da postoje slučajevi gdje je došlo do neopravdanog povećanja cijena, no i ocijenio da je priča o zaokruživanju “malo pretrivijalna”.
“Ako je u procesu konverzije neki poslovni subjekt povećavao svoje marže, u trenutku kad su kupci bili ‘privremeno smanjene sposobnosti’ objektivno vrednovati cijene u eurima u odnosu na cijene u kunama, tada on ne postupa sukladno poštenoj poslovnoj praksi, i takvi se slučajevi mogu sankcionirati te za njih postoje zapriječene kazne”, istaknuo je Primorac, koji je apelirao na sve koji su neopravdano podigli cijene, a još ih nisu vratili, da to učine.
Kaže kako sankcije za takvo ponašanje postoje, iako su mediji prenosili da ih nema.
“Inspekcijski nadzori se provode i ako se utvrdi da je netko dizao cijene pri uvođenju eura, a rekao je da promatraju i to tko je smanjio cijene kad je vlada u travnju spustila PDV. “Dakle, postoje i situacije iz travnja kada smo snižavali stopu PDV-a, a poslovni subjekti nisu snižavali cijene. Nećemo ulaziti u sankcije, ali želimo imati točne informacije o tome tko je doista snižavao cijene”.
“Imamo mehanizme za sankcioniranje. A država može učiniti sve i pitanje je u kojoj će mjeri vlada koristiti instrumente koji su joj na raspolaganju. Apeliram na sve koji su neopravdano dizali cijene da ih spuste, vrate ih na staro i da ne iskorištavaju situaciju uvođenja eura, kako bi, kad su građani bili u smanjenoj sposobnosti objektivno prosuđivati i vrednovati te cijene”, rekao je ministar.
“Ovo nisu prijetnje”
Poručio je da u borbi protiv prakse neopravdanog dizanja cijena država “može učiniti sve”, ali samo je pitanje u kojoj mjeri će koristiti instrumente koji su joj na raspolaganju.
Kaže kako ovo nisu nikakve prijetnje. “Kazne su predviđene zakonom o uvođenju eura. U tom kontekstu predviđene su kazne ako je netko krivo preračunavao, no u zakonu o zaštiti potrošača postoje kazne za nepoštenu poslovnu praksu. Ako gledate izolirano ta dva zakona možda djeluje kao da izgleda kao da postoje osnova za kažnjavanje i sankcioniranje, ali ako je netko uvođenje eura iskoristio da poveća cijene onda on praktično primjenjuje nepoštenu poslovnu praksu i za to postoje kazne i kazne će se primjenjivati”, rekao je .
“Pokušava se dezavuirati cijeli državni aparat”
Primorac se osvrnuo i na medijske usporedbe maloprodajnih cijena u Hrvatskoj i susjednim zemljama, kao i isticanja razlika u plaćama, istaknuvši da se to ne može pripisivati uvođenju eura, jer su te razlike postojale i prije.
“Pokušava se dezavuirati cijeli državni aparat, pri čemu se i porezni sustav pokušava prikazati kao nekonkurentan”, ustvrdio je Primorac, koji je podsjetio da je u Hrvatskoj PDV snižen na pet posto na cijeli niz prehrambenih proizvoda.
Također, neki problematiziraju i porezno opterećenje dohotka, pa Primorac podsjeća da u Hrvatskoj oko 1,8 milijuna građana ne plaća porez na dohodak.
“Pokušava se dezavuirati cijeli državni aparat, pri čemu se i porezni sustav pokušava prikazati kao nekonkurentan”, ustvrdio je Primorac, koji je podsjetio da je u Hrvatskoj PDV snižen na pet posto na cijeli niz prehrambenih proizvoda.
Također, neki problematiziraju i porezno opterećenje dohotka, pa Primorac podsjeća da u Hrvatskoj oko 1,8 milijuna građana ne plaća porez na dohodak.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
PROČITAJTE JOŠ
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare