Značajno se ograničava život građana na minus. HNB je odlučio da se otišlo predaleko s takozvanim prešutnim miniusima i kamatama koje su ga pratile.
Mnogi u Hrvatskoj žive u crvenom, tj. u minusu na tekućem računu, no od crvenog postoji još crvenije, a to je takozvano prešutno prekoračenje. Ako je dozvoljeni minus limb za korisnika, onda je prešutno prekoračenje pakao. To je mjesto na kojem banke postaju lihvari i mjesto u koje zakoni ne zalaze. Hrvatska narodna banka zaključila je da je sve otišlo predaleko, upozorila je banke da stanu na loptu, ali, čini se, nije se previše razmišljalo o neželjenim posljedicama.
VEZANE VIJESTI
Čak 840 tisuća Hrvata takozvane prešutne minuse morat će sanirati najkasnije do konca godine pod parolom “dignite najskuplji kredit i zatvorite najskuplje minuse”.
Kamate na prešutna prekoračenja kreću se od 8,11 do šokantnih 17,4 posto. Iz Vlade poručuju, banke moraju biti fleksibilne, a iz udruge Potrošač – obratite nam se za pravnu pomoć.
“Ljudima treba ostaviti dovoljno vremena da se snađu i da u konačnici te minuse iz opravdanog razloga umanje. Ja ne znam koji je razlog za ta smanjenja, kažem, nisam pratio taj slučaj od početka. Banke tu moraju biti fleksibilne, ukoliko idu u tom smjeru”, rekao je ministar gospodarstva Tomislav Ćorić.
Iskra Maras iz udruge Potrošač Split pak kaže da “banke koriste svoj monopol i neznanje građana”.
“Prema tome, u slučaju prekoračenja iznad 8,11 posto, a sad ubuduće će biti 6,75 posto, dakle izjednačit će se dopušteno prekoračenje, prešutno s dopuštenim prekoračenjem, dakle, oni mogu tražit povrat tog iznosa”, rekla je Maras.
Nakon medijskih napisa o novom udaru na standard građana, priopćenjem se oglasila I Hrvatska narodna banka.
“HNB je preporučio bankama da do donošenja konkretnih izmjena i dopuna zakona na prešutna prekoračenja primjene ograničenje EKS i omoguće obročnu otplatu ukinutog ili smanjenog iznosa prešutnog prekoračenja, a ne ukidanje prekoračenja”, priopćili su.
Stav HNB-a, kao i obično, uvijek kasni, tvrdi bivši dekan splitskog Ekonomskog fakulteta. Uvjeren je kako će kamata kojom će se financirati krediti za zatvaranje minusa na tekućim računima zapravo biti identični kamati koju su građani do sada plaćali za nedopuštene minuse.
“Da se radi o izuzetno velikim, nepoštenim pa čak, ajmo reći, lihvarskim kamatama, pogotovo u današnje vrijeme kada su kamate na tržištima kapitala izuzetno niske, teško je razumjeti, osim na način da je bankama zapravo dopušteno da rade što god žele”, kaže Željko Garača s Ekonomskog fakulteta u Splitu.
Podsjeća kako nije prvi put da se HNB neodgovorno ponaša prema građanima Hrvatske, gdje su mu banke na prvom mjestu, a tek onda građani Republike Hrvatske.
“Sjetimo se slučaja švicarski franak gdje se guverner stalno brani da je on upozoravao, međutim uloga HNB-a je regulacija, a ne upozoravanje. HNB takve stvari naprosto mora spriječiti i kazniti banke zato što to čine, a ne sada na ovaj način kažnjavati građane”, naglašava Garača
I tako bi građani čini se opet mogli izvući deblji kraj. Nije da nisu navikli.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!