Pandemija, poskupljenja, a onda i naglo otvaranje gospodarstva te ruska agresija na Ukrajinu, doveli su do velikih ekonomskih poremećaja i rasta inflacije zbog kojih je Vlada više puta intervenirala u tržište zamrzavanjem cijena energenata, hrane i potrepština. I dok su nekim građanima te mjere pomogle, blokrani i ovršeni građani, najviše zbog kredita, ali i nemogućnosti podmirenja režijskih troškova, kojih je krajem siječnja ove godine bilo gotovo 240,5 tisuća, te mjere slabo su osjetili.
Podsjetimo, krajem srpnja 2018. godine Vlada je donijela nekoliko zakonskih paketa koji su trebali olakšati položaj blokiranih građana, destimulirati neuspješne blokade računa i pojednostaviti provedbu stečaja potrošača. Također, vlada je tada najavila da će donijeti novi ovršni zakon koji je trebao uvesti brže i troškovno jeftinije procedure naplate potraživanja, uz visoku razinu zaštite dostojanstva i egzistencije ovršenika. Na promjenama i dopunama Zakona još uvijek se radi.
Država je tada otpisala skoro milijardu i 400 milijuna kuna, a otpisali dug za 150.474 blokirana građanina. Naravno, samo one dugove koje su građani bili dužni državi i državnim tvrtkama i ustanovama.
Međutim, uslijedila je pandemija, a potom i globalno zatvaranje i usporavanje gospodarstva te inflacija i nedavno i rat, a blokirane građane u mjerama koje je vlada uvodila tijekom godina kako bi spasila u gopodarstvu što se spasiti da, malo se spominjalo, premda se među blokiranima nalazi čak 10 posto umirovljenika kojima se, s ionako malih mirovina skida trećina za plaćanje tražbina.
Poražavajuća je činjenica i da broj građana čiji su računi blokirani dulje od godinu dana u stalnom porastu. Dana 31. prosinca 2020. bilo je 159.588 blokiranih potrošača, godinu kasnije 175.447, a 31. travnja 2022. već 181.509.
Oni moraju preživjeti od iznosa koji im se isplaćuje na zaštićeni račun. No, mnogi blokirani nemaju stalan prihod u obliku plaće, pa žive od primitaka koji su zaštićeni od ovrhe, poput doplataka za djecu, invalidnine i sl.
U periodu povećane inflacije toj će, već izuzetno ugroženoj skupini građana, krpanje kraja s krajem postati nemoguća misija.
Vlada pomaže isplatama iz proračuna
Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, koje smo upitali što Vlada čini da pomogne ublažavanju nepovoljnih životnih situacija u kojima se zateknu blokirani, među kojima je čak 10 posto umirovljenika, reklo je da nije nadležno i ovlašteno utjecati na vjerovničke dužničke odnose. No, ističu kako “je u ovim iznimno zahtjevnim okolnostima globalnih kriza i inflatornih pritisaka koje se prožimaju i utječu na standard građana, prioritet Vlade Republike Hrvatske, sukladno gospodarskim mogućnostima, poduzimati sve mjere u cilju osiguranja socijalne sigurnosti i omogućavanja dostojanstvene starosti svih naših sugrađana”.
Također kažu kako Vlada Republike Hrvatske kontinuirano prati stanje u sustavu mirovinskoga osiguranja te pravovremeno intervenira provodeći mjere s ciljem pronalaženja mogućnosti za poboljšanje materijalnih prilika umirovljenika te da su do sad pet puta intervenirali kako bi osigurali isplatu jednokratnih dodataka umirovljenicima s nižim mirovinskim primanjima u 2021. i 2022. godini te da su i u ovoj 2023. godini omogućena je isplata još jednog dodatka za otprilike 696 tisuća umirovljenika.
Odlukom Vlade Republike Hrvatske iz ožujka 2023. omogućena je isplata još jednog dodatka za otprilike 696 tisuća umirovljenika za što su osigurana sredstva od oko 64,3 milijuna eura. Jednokratna naknada isplaćena je umirovljenicima krajem travnja ove godine, a za mirovine s inozemnim elementom isplatit će se najkasnije u srpnju ove godine.
“Radi se o kratkoročnim mjerama Vlade usmjerenim na najranjivije skupine umirovljenika kako bi im se ublažio pad životnog standarada, a pri tome je važno istaknuti kako se jednokratno novčano primanje ne smatra dohotkom kao i da ne može biti predmet ovrhe”, naglasili su iz Ministarstva.
Iz Ministarstvu kažu kako Vlada Republike Hrvatske ovim mjerama šalje jasan signal da posebnu brigu posvećuje upravo najranjivijim skupinama umirovljenika s nižim mirovinskim primanjima i da su Zakonom o socijalnoj skrbi propisane naknade i usluge koje se mogu priznati osobi ako ispunjava propisane uvjete.
Nisu zaboravili ni istaknuti kako je Vlada izmjenila uredbe kojim je, određen mjesečni iznos naknade za ugroženog kupca energenata, produljila trajanje razdoblja iznosa naknade na još godinu dana, tj. do 31. ožujka 2024. te povećala iznos sa 66,36 eura (500 kuna) na 70 eura (527 kuna). “Ovom mjerom obuhvaćeno je oko 69 tisuća korisnika prava na naknadu za ugroženog kupca energenata, a osigurano je dodatnih 35,9 milijuna eura”, kazali su nam u ministarstvu.
Rekli su i da su donijeli dvije Odluke o isplati jednokratnog novčanog primanja korisnicima prava u sustavu socijalne skrbi radi ublažavanja posljedica rasta troškova života (iz prosinca 2022. i travnja 2023.,) i to korisnicima prava na doplatak za pomoć i njegu i prava na naknadu za ugroženog kupca energenata.
Naglasili su kako su svakom odlukom obuhvatili oko 158 tisuća korisnika prava na doplatak za pomoć i njegu i naknade za ugroženog kupca energenata, a ukupni financijski učinak za provedbu ovih odluka je 43,8 milijuna eura (20,5 mil. eura za odluku iz prosinca 2022. i 23,8 mil. eura za odluku iz travnja 2023.).
“Također, Zakonom o socijalnoj skrbi propisano je i pravo na jednokratnu naknadu koja se priznaje samcu ili kućanstvu koje zbog podmirenja izvanrednih troškova nastalih zbog trenutačnih životnih okolnosti, rođenja ili obrazovanja djeteta, bolesti ili smrti člana obitelji, prirodne nepogode i slično, nije u mogućnosti podmiriti osnovne životne potrebe.
Dodaju i kako je Zakonom propisano da u osobito opravdanim slučajevima, kada to zahtijevaju životne okolnosti u kojima se korisnik našao, Zavod, može jednom godišnje priznati jednokratnu naknadu u iznosu do 1.327,23 eura (10 tisuća kuna) te kako svaka osoba ima pravo na informaciju o naknadama i uslugama iz sustava socijalne skrbi, te se može obratiti nadležnom Hrvatskom zavodu za socijalni rad prema mjestu prebivališta gdje će joj stručni radnici pomoći u rješavanju problema s kojima se osoba suočila.
Što čini Grad Zagreb?
Jedno od najvećih komunalnih poduzeća u Hrvatskoj, Zagrebački Holding, čije samo dvije podružnice Čistoća i GSKG, ovrše skoro 40 tisuća građana godišnje kažu kako će se “troškovi ovršnih postupaka smanjiti potpunim preuzimanjem vođenja ovršnog postupka od strane Zagrebačkog holdinga”.
Na pitanje kad bi sustav e-ovrha, koje je najavljivala Tomaševićeva gradska uprava kao rješenje za smanjenje troškova ovrha, mogao zaživjeti, rekli su da će sustav biti impelmentiran u cijelosti do kraja godine. Istaknuli su kako su u potpunosti implementirali sustav e-komunikacije sa sudovima pa tako i komunikaciju za ovršne postupke.
“Ističemo kako za dio predmeta pravna služba Grupe Zagrebački holding sama izrađuje prijedloge za ovrhu i šalje ih sudovima putem e-komunikacije, kao na primjer, za kućanstva Vodoopskrbe i odvodnje d.o.o.. Gradske plinare Zagreb – Opskrba d.o.o. te Zagrebparking. U ovom trenutku Zagrebački Holding aktivno radi na uvođenju informatičkog sustava u podružnici Čistoća kako bi se svi predmeti radili unutar Grupe”.
Rekli su nam i da za za ovršne predmete Grupa Zagrebački holding d.o.o. koristi oko 20-ak odvjetničkih ureda, a sam Zagrebački holding d.o.o. 10-ak te naglasili kako u skladu s novim zakonom kao ovrhovoditelji nismo u mogućnosti birati javne bilježnike već se ovršni prijedlozi predaju sudu koji predmete dalje distribuira javnim bilježnicima.
Nisu nam odgovorili koja su to odvjetnička društva, a o vrijednosti ugovora odgovorili su da je ugovorima o zastupanju u predmetima do 1.000,00 kn (132,72 EUR), što je najveći postotak svih predmeta, definirano da odvjetnik ima pravo na iznos naknade od 50 posto vrijednosti prve radnje.
“To je za Zagrebački holding jedini trošak. Odvjetnik ima pravo naplatiti preostali iznos od stranke, a naplata ovisi o uspješnosti u rješavanju ovrhe. Ono što nastojimo postići jest da naši djelatnici ovršni postupak vode od početka do kraja. Time ćemo građane rasteretiti odvjetničkih troškova u ovršnim postupcima. Izuzetak su prigovori stranaka kada postupak prelazi iz ovrhe u parnicu pa se zastupanje dodjeljuje odvjetničkom uredu”, rekli su nam iz Holdinga.
Po njihovom odgovoru možemo jednostavnom računicom zaključiti da odvjetnička društva, njih 30 ak koliko ih koristi gradska megatvrtka, godišnje samo od ovrha Čistoće i GSKG-a, koje ovrše 40-ak tisuća sugrađana, naplate 20-ak milijuna kuna. A tu su još Vodoopskrba i odvodnja, Gradska plinara Zagreb – Opskrba te Zagrebparking.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!