Neizvjesna utrka tri kandidata za drugi krug izbora u Splitu. Pobjeda u prvom krugu nije jamstvo osvajanja gradonačelničke fotelje - ukazuje istraživanje koje je za N1 provela agencija MASMI na reprezentativnom uzorku 600 glasača Splita koji će sigurno ili vjerojatno izaći na lokalne izbore.

Utrka za gradonačelnika

HDZ-ov Vice Mihanović vodeći je kandidat za drugi krug. S 21,5% održao je prednost u odnosu na ključne protukandidate: Ivicu Puljka (17,7%) i Željka Keruma (14,1%). SDP-ov Ante Franić ostao je na sličnom postotku (9,6% prema 9,2% u ožujku) i vrlo će teško do drugog kruga. Peto i šesto mjesto drže Jakov Prkić (7.9%) i Branka Ramljak (7,1%) koja je izgubila znatan postotak birača ulaskom Nansi Ivanišević (5,3%).

Rezultat Vice Mihanovića u najvećoj mjeri ovisi o disciplini HDZ-ovih birača. U posljednjem tjednu kampanje opasnost je 15,2% birača koji žele glasati za njega, no odluku će donijeti na izbornom mjestu. U prilog mu, s druge strane, ide blago vodstvo među neodlučnima.

Ivica Puljak vješto je iskoristio trendove na koje su ukazivala istraživanja i ima rast od 4,7% u odnosu na ožujak. Podrška Bojana Ivoševića pogodovala je rezultatu (imao je 3,5% prije odustajanja od kandidature), a pozitivnom kampanjom i centrističkim politikama (48,7% njegovih birača smatra da su centar).

Željko Kerum održava poziciju zahvaljujući lojalnim biračima. Trećina ih želi koaliciju s HDZ-om (34,6%) u Gradskom vijeću nakon izbora, no u svom kandidatu vide iskrenu i autentičnu osobnost sposobnu prodrmati političku scenu i zastupati interese često zaboravljenih rubnih dijelova grada. Željko Kerum privlači birače centra koji ne žele SDP i HDZ (46,8%) i 46,7% desno orijenitranih. U utrci za drugi krug Željko Kerum mora ciljati 15% HDZ-ovih glasača koji odluku donose tijekom posljednjeg tjedna izbora ili na izbornom mjestu, a Kerum im je prihvatljiv izbor.

Ante Franić je borben, no pojavom platforme Možemo! i snažnijim Centrom, previše ovisi i o raspoloženju biračkog tijela prema SDP-ovim politikama općenito.

Branka Ramljak kampanji je pristupila jedinstveno – ističe da traži „ljude bolje od sebe“ s kojima će zajedno zastupati interese grada. Čak 55,9% njenih birača su u centru i u Ivici Puljku su pronašli politički iskusnijeg kandidata. Ostali birači naginju desno, prema Domovinskom pokretu (13,8% glasača DP-a želi koalirati s listom Tomislava Mamića kojeg Branka Ramljak podržava za Gradsko Vijeće).

Drugi krug izbora

U drugom krugu izbora prvoplasirani Vice Mihanović gubi od Ivice Puljka (35,3% prema 49,4%). Ne mogu mu pomoći ni neodlučni glasači kojih je 9,1%. Umjerena politika Ivice Puljka prihvatljiva je i umjereno lijevima i desnima koji bi u drugom krugu glasali za njega. S druge strane, HDZ-ov kandidat ne može računati na široku podršku desnice. Kao i u drugim gradovima, HDZ politikom borbe protiv Domovinskog pokreta i Mosta na nacionalnoj razini umanjuje spremnost na podršku njihovih glasača.

I Vice Mihanović i Ivica Puljak premoćno pobjeđuju Željka Keruma u drugom krugu. Mihanović 42,6% protiv 20%, a Puljak 54,9% prema 25,8%.

Utrka za gradsko vijeće

U Gradskom vijeću HDZ je za 2,6% povećao prednost i vodeća je stranka s 23,6%. Slijedi koalicija SDP, HSU s 12,7% kojima za vrat pušu Centar (12,1%) i Pametno za Split i Dalmaciju, Možemo i Nova ljevica (11,9%). Preko praga u ovom trenutku prešli bi: HGS (8,8%), Most (7,7%), NL Ramljak – Mamić (5,5%) i Domovinski pokret (5%).

Prema mišljenju birača, za koalicije su najprihvatljivije opcije umjerene opcije. Možemo! prihvaća 18,2%, Most 16,9%, a Centar 11,3%. Glasači HDZ-a žele DP (21,6%) i HGS (16,6%). SDP-ovim i Mostovim biračima najprihvatljiviji su Možemo! i Centar. Mostovi birači smatraju se umjerenima i naginju centru, a pokreće ih neovisnost stranke prema dominantnim lijevim i desnim politikama.

Najmanje birača želi bilo kakve koalicije s HDZ-om i SDP-om (36,1% je protiv i jedne i druge). Slijede HGS (22%), Domovinski pokret (11,6%) i Radnička fronta (11,5%). HDZ i SDP očekivano ne žele jedni s drugima, a koaliciju s obje stranke odbija i Most. Glasači Možemo! ne žele s HDZ-om (61,3%) i HGS-om (36,3%). HGS-ovim biračima odbojne su sve lijeve opcije.

Politička orijentacija birača Splita

27,3% birača u Splitu izjašnjavaju se kao lijevo orijentirani, 35,8% smatra da su centar, a 36,9% naginje desnim politikama. No, za razliku od Osijeka i Rijeke, Split ima najviše umjerenih glasača ljevice i desnice, što objašnjava stalnu prisutnost opcija koje se protive dominantnim politikama SDP-a i HDZ-a, odnosno, stranaka i kandidata centra. Mladi su također umjereniji od ukupnog postotka birača.

HDZ-ovo biračko tijelo već u trećem gradu ima najveći postotak izrazito desnih birača (38,2%). Nalaz preispituje mogućnost stranke da se u potpunosti okrene umjerenim, demokršćanskim politikama. U desnom biračkom tijelu slijedi Domovinski pokret, no s 63,2% umjereno desnih glasača. Most naginje desno, no privlači i 21,25 lijevih i 21,2% glasača centra.

U centru su Centar (48,7% birača se izjašnjava kao centar) i glasači Branke Ramljak 55,9%. Zanimljivo, 46,8% glasača Željka Keruma izjašnjava se kao centar – to su mlađi glasači koje odbija stranačka stega i traže neovisnu politiku orijentiranu na rješenja za grad, bez pogodovanja po stranačkom ključu. Svi ostali glasači HGS-a su desno orijentirani.

Na drugom kraju spektra, 80% SDP-ovih glasača su lijeve orijentacije (36,6% izrazito lijevo). Mnogi su stariji i odražavaju građanski Split. Glasači Možemo! su dominantno umjereno lijevi (42,9%) ili naginju centru (31%).

SDP ima najveći postotak birača koji su izrazito lijevo (35,2%), a HDZ najveći postotak izrazito desnih (22,4%). Platforma Možemo! privlači glasače koji sami za sebe tvrde da su umjereno lijevi (51,3%), Mostovi glasači naginju centru (48,8%) i nisu izrazito desno (0%), PGS-ovi su raspodijeljeni na izrazito lijeve (31%), umjereno lijeve (31%) i centriste (33%).

Napomena

Istraživanje je rađeno na reprezentativnom uzorku 600 punoljetnih građana grada Splita, koji će sigurno ili vjerojatno glasati na predstojećim lokalnim izborima za gradonačelnika i Gradsko vijeće. Anketiranje je provedeno od 5 – 10. svibnja, a mogućnost pogreške je +/- 3,99%.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.