U klimatskoj debati koju je organizirala metereologinja N1 televizije Tea Blažević gostovali su Slaven Dobrović, bivši ministar zaštite okoliša i energetike, kao kandidat za zamjenika Miroslava Škore, Danijela Dolenec, iz stranke Možemo, kandidatkinja za zamjenicu Tomislava Tomaševića te Gordana Rusak, iz tima trenutačne vršiteljice dužnosti gradonačelnice Jelene Pavičić Vukičević. Iz tima HDZ-a Davora Filipovića zahvalili su se na pozivu i odlučili ne sudjelovati u debati.

Je li tematika klimatske krize dovoljno zastupljena u našem političkom diskursu?

DOLENEC: U proteklih nekoliko godina ova tema je dobila više na važnosti i nešto više razumjevanja među građanima i to zbog negativnog razloga, a to je da su razni oblici vremenskih nepogoda češći. U Zagrebu nemamo bijeli Božić, imamo komarce cijele godine… Nešto što je prije bilo više akademska i znanstvena rasprava, sad je nešto više osobno iskustvo. Postoje i bitni politički iskoraci na europskoj razini, ali politički nije dovoljno napravljeno ni na državnoj ni na lokalnim razinama. Gradovi moraju biti pokretači tih promjena, a u našem programu zeleni plan ima središnju ulogu.

DOBROVIĆ: Ne, politika klimatskih promjena se koristi dnevno-politički. Ministarstvo se nbaziva državni razvoj, shvaćajući da malo tko to razumije. Klimatske promjene su prilično obvezujuće pojave povezane sa svim našim djelatnostima, prometom, energetikom itd. Odogovrni upravljaći društva moraju sami doći do toga da postupaju odgovorno i racionalno.

RUSAK: Ona je dovoljno zastupljena deklarativno, ali ne i kada treba provesti zacrtano u djelo. Problem nedovoljnog obrazovanja u tom smjeru je još jedan problem, jer ljudi ne shvaćaju da ono što danas radimo ostavljamo u nasljedstvo našim unucima, praunucima…

Problemi gospodarenja otpadom

Je li Zagreb prijestolnica smeća?

DOLENEC: Je, na začelju među glavnim gradovima u Europi. Tijekom kampanje su svi kandidati počeli govoriti o zatvaranju Jakuševca, ali mi smo još 2017. simbolički zapknuli našu zastavu Zagreb je naš!. Prema odlukama sadašnje gradske vlasti, Jakuševac može raditi do 2029. godine, iako smo u kampanji čuli da se to želi skratiti do 2025.

DOBROVIĆ: On je to bio i ostao. Postoji stihijski sustav bez sortirnica i kompostišta u dovoljnom broju, to je kao da peremo zube bez paste za zube ili četkice zube.

RUSAK: Nije vidim da je Zagreb prijestolnica smeća, kad prošetate ulicama, ne vidite odbačeno smeće. Na našem Jakuševcu danas žive rode, one su bioindikator nezagađenosti. Lako je lupati po nekome.

Vršiteljica dužnosti gradonačelnice u utorak je na Jakuševcu obećala zatvaranje deponija do 2025.godine. Hoćete li vi zatvarati Jakuševec i kada?

DOBROVIĆ: Jakuševac se može zatvoriti unutar 2-3 godine, sigurno d kraja mandata, nakon što se uspostavi alternativa. Time ostaje 10-15% otpada koji traži neku obradu. Ta obrada je mali pogon i daleko jeftinije od predviđenih pola milijardi kuna u centru Resniku.

RUSAK: Planira se zatvoriti do 2025. godine. I centar gopodaranje otpadom i sortirnicama su projekti u tijeku, u različitim fazama realizacije. Povukli smo novac iz EU da bismo napravili projektnu doklumentaciju, a EU nam ne bi dala novac da nije u skaldu.

RUSAK: Opet je bitna edukacija građana. Ako krenemo s napaltom, a nismo educirali građane, bacat će susjedima smeće ili građanima.

DOLENEC: Značaj dio građana se trudi reciklirati, samo je to sada teško.

DOBROVIĆ: Naravno da treba educirati, ali sigurno je volja građana ispred sustava koji grad nudi. Grad kaska za građanima.

Spominje se Resnik kao rješenje problema, no je li to samo prebacivanje problema na drugo mjesto?

RUSAK: Ne vidim namjeru da ćemo prebacivati probleme na drugu mjesto. Tri projekta su u poodmakloj fazi i ta prepucavanja i floskule ne mogu razumjeti. Voljela bih da kandidati dođu pogledati dokumentaciju i vide što se napravilo. Slušam izjave koje me zgroze. Imamo ozbiljne projekte koje smo odradili.

DOLENEC: Nije samo prebacivanje problema na drugo mjesto. Rekli smo koji su sve elementi potrebni da bi se približili nečemu što zovemo kružna ekonomija. Centar za reciklažu je dio odgovora na taj problem, a što se tiče lokacije Rewsnik, rekli smo da ćemo preispitati tu lokaciju.

DOBROVIĆ: Na ovaj način Resnik je samo jedan u nizu velikih klijentelističkih projekata, pola milijarde predviđene cijene, dokumentacija vrijedna 30-ak milijuna kuna, a što smod obili – ništa. Trebamo sortirnice, nužno je mehaničko sortiranje.

Imate li u planu uvoziti miješani otpad iz Zagrebačke županije na obradu u Zagreb?

DOLENEC: Ne, mislimo da se ne bi trebao uvoziti otpad nego bi se trebalo gospodariti njime unutar administrativne jedinice.

DOBROVIĆ: Kod gospodarenja otpada važno je pravilo blizine. Zagreb može pomoći malim jedinicama da se organiziraju i da ga lokalno zbrinu.

RUSAK: EU neće financirati centar za gospodarenje otpada ako su ta dva centar preblizu. Zagrebačka županija je preblizu Zagrebu da bi i oni dobili centar. Onda možemo ili oni njihov otpad nama ili mi njima. Našli smo rješenje da to bude u Zagrbeu ali će pretovarne stanice biti u Zagrebačkoj županiji pa će i oni sudjelovati. To treba reći. Ne želimo uvesti tuđiui otpad, nego smo prisiljeni, ali će naša tehnologija biti takva da to nikome neće smetati.

DOBROVIĆ: Ako dođe do edukacije, bolje da vi o tome ne pričate puno, sigurno ste bolji u nečemu drugom. Otpad nije smeće nego sirovina.

RUSAK: Gdje sam je rekla da je otpad smeće? Podcjenjujete, a ništa niste rekli u tom podcjenjivanju.

Naplata odvoza smeća ostaje fiksna kao dosad ili ćete mijenjati koncept naplate?

DOBROVIĆ: Pravedan sustav naplate treba prilagoditi novoj situaciji u kojoj se poršuje što korisnik usluige radi. Manje ostatka znači manji račun.

RUSAK: Još jedno vrijeme tako, a onda ćemo vidjeti kad sve mjere provedemo, onda smo spremni i na to.

DOLENEC: Trebamo korjenitije promjene ponašanja, ima puno elemnata koje treba uklopiti. Mi smatramo da je važno poticati pozitivno ponašanje, a financijski simulirati da što manje bude toga otpada.

Promet i utjecaj na okoliš

Mnogo se priča o elektrifikaciji prometa. Smatrate li električne automobile prijateljima okoliša?

RUSAK: Budućnost ide prema transportu na vodi i mi smo u realizaciji projekta gdje će Zagreb dobiti 20-ak autobusa na vodi. Bit ćemo sufinancirani za te autobuse i punionice. Električni automobili su bolji od naših vrlo starih automobila.

DOLENEC: Oni su jedan dio rješenja, ali nedovoljno ambiciozno rješenje. U Zagrebu je 46% prometa cestovno. Zamijeniti aute na fosilne eletkričnim je korak u dobrom smjeru, ali moramo ići ka boljem razvoju javnog promjeta i prioritizranju pješaka te boljoj željezničkoj povezanosti.

DOBROVIĆ: To je rješenje, puno je realnije nego vodik. No, to ne može biti jedino rješenje. Javni prijevoz je ostao nerazvijen i neprilagođen.

Ljude se potiče da što manje koriste automobile, da šeću ili idu biciklima. Imamo li dovoljno biciklističkih staza?

DOBROVIĆ: Nema i Zagreb nema cjeline. Stalno dolazite do točke gdje više nema ničega, fali nam sustav, mreža biciklističkih staza gdje bicklist zna da može nesmetano dospjeti do neke točke. Ta ruta bi se mogla strahovito razviti.

RUSAK: Mora ih biti više i radimo na tome. Vidi se napredak. Dobit ćemo 132 km biciklističkih staza koje će ići do slovenske granice i to će biti i turistički i ekonomski bitna stvar.

DOLENEC: Nema dovoljno, a rješenja koja postoje nisu adekvatna. Dodatni problem je što su staze uzele prostor pješacima i kreirali smo antagonizam između pješačkog i biciklističkog prometa. Kreiralo se staze nauštrb kolnika.

Adaptacija na klimatske promjene

Imamo li problem sa sustavom odvodnje, je li on zastario, treba li raditi na infrastrukturi?

RUSAK: Infrastruktura se neprestano obnavlja, nema dana da se neki dio ne otvori ili ne obnovi. Što se tiče poplave, takva kiša se ne pamti. Da smo imali najsuvremeniji sustav, do poplave bi došlo. U infrastrukturu stalno ulažemo, vrlo mali broj građana nije priključen na sustav.

DOLENEC: Sigurno treba raditi na ifrastrukturi, ta poplava je dio manifestacija klimatskih promjena. To što se nešto dugo nije dogodilo, više nije od pomoći. Treba povećati otpornost infrastrukture, treba više uložiti. U vodovodnom sustavu 50% vode propada.

DOBROVIĆ: Treba raditi, ali je ovaj problem, oborinska odvodnja, ona ne bi trebala ići u odvodnju otpadne vode. Ne smije sve biti pokriveno betonima, mora biti površina koje su spremne primiti kišu.

Projekt CROCLIMGOGREEN u sklopu Centra za klimatska istraživanje PMF-a, koji vodi dr.Ivana Herceg Bulić pokazao je porast toplinskog opterećenja u gradu. Grad se zagrijava zbog porasta globalne temperature, ali i zbog sve izraženije betonizacije.  Na koji način planirate djelovati?

DOLENEC: Zagreb ima ispod 13 metara kvadratnih po stanovniku zelenih površina, a europski standard je 18. Naš je cilj oko 20 metara. Sadašnja situacija je neravnomjerna, u nekim četvrtima imamo zelene površine, a u drugim se dogodila apsolutna betonizacija bez zelenih površina. To je direktno doprinijelo tome.

DOBROVIĆ: Treba zaustaviti krizu urbanog planiranja. Urbanizam, točkasti pristup imaju za psoljedicu niz problema, pa i to da nema zelenih površina. Treba to mijenjati, prvo urbanističkom politikom, a drugo, sačuvati površine i jačati zelenu infrastrukturu. Mi mislimo stvoriti određene zelene magistrale koje bvi omogučile formiranje pješačkih koridora.

RUSAK: To nije problem samo Zagreba već svih većih gradova. Slažem se da moramo ozeleniti gdje god možemo i to nam je lakše u novim naseljima. U užem centru imamo neke parkove, njih moramo održavati, a u novim naseljima moramo voditi računa da bude dovoljno zelenih površina.

DOLENEC: Dajemo isti odgovor, a samo jedna opcija je odgovorna za tu situaciju.

RUSAK: Govorimo o eri vladavine čovjeka koji mrtav, dopustite da mi koji smo ostali imamo svoje vlastite ideje.

DOLENEC: Iz vašeg odgovora se da naslutiti da je Bandić za sve kriv i odgovoran, govorimo o nizu gradskih ureda i službi.

Biste li se založili za deplinifikaciju grijanja u Zagrebu?

RUSAK: Imamo previše objekata koji se griju na kruta goriva, to je veći problem. Kad to riješimo, onda možemo o deplinifikaciji, a to nije lako zbog ekonomske situacije.

DOLENEC: Grijanje je vezano uz onečišćenje zraka što je vezano uz grijanje na drva. Deplinifikacija je važan dio rješenja. Potrebno je napraviti bitne zahvate u smjeru geotermalnih i sličnih zahvata.

DOBVROVIĆ: Apsolutno da. Ne možemo prirodni plin razmatrati kao energent. Kad je bio potres, bila je prilika da se to izmijeni, ali klika je odlučila uzeti građanima novac. Sve to skupa je cirkus jer smo došli u sustav koji je 5 ili 7 posto efikasniji. Nedovoljna razlika.

RUSAK: Koja klika?

DOBVROVIĆ: Klika koja je obilazila zgrade, isključivala plin i rekla da mogu dobiti plin kad stave cijev po cijeni toj i toj… Prirodni plin nije energent. Kondenzacijski bojleri – to je slijepa ulica.

Niskougljična strategija Vlade RH

Iz ministarstva gospodarstva i održivog razvoja kažu da idu nešto malo skromnije sa smanjivanjem emisije, da moramo najprije pripremiti zemlju te koristiti plin kao tranzicijsko gorivo. S obzirom da postoje puno bolja rješenja za dobivanje toplinske energije od plina, vidite li tu pogodovanje plinskoj industriji?

DOBROVIĆ: Tu vidim bezidejnost. Ostati na istom tragu u istim okolnostima je najlakše. Inercija utječe na političke odluke. To je štetno i neambicciozno i to nas vodi da će se sredstva na raspolaganju trošiti na krive stvari. Bacamo novce u bunar na klijentelističke projekte.

RUSAK: Teško je to razlučiti. Nadam se da neće moći biti ništa što je sumnjivo i da će biti dobra kontrola pa tog pogodovanja ne bi trebalo biti.

DOLENEC: Može se govoriti o tome, ali okvir za raspravu je nedostatak odgovornosti i činjenici da klimatska kriza stavlja pred nas potrebu za urgentnim rješenjima, a ne prijelaznim, a to nije plinska industrija. Prioritet moraju biti obnovljivi izvori energije.

Zašto ne maknemo plin za početak iz kućanstava, barem novih zgrada i zgrada koje se obnavljaju, kao što su to napravile Francuska, Austrija, UK?

RUSAK: Postoji takav zakon, moramo stvoriti zakonske okvire, a nije gradska razina ona koja to stvara. Grad Zgareb je to spreman implementirati.

DOLENEC: To bi bilo dobro rješenje. To ne priječi gradove da provode neke pozuitivne prakse. To se tiče onoga gdje grad sudjeluje, npr. izvedbi.

DOBROVIĆ: To je apsolutno potrebno. Ne treba čekati zakon jer to nalaže logika stvari. Grijanje tople vode se više danas ne radi na plin. Nema svrhe sodržavati stanje stvari u kojoj se po inerciji implementiraju plinska rješenja. Zagreb može biti inicijator promjena.

Vjerujete li u sto posto obnovljivu i čistu Hrvatsku?

DOLENEC: U njoj želim živjeti, ona je dio odgovora na klimatske promjene i krizu. Dio odgovora je i energetska tranzicija, to znači i povećanje udjela obnovljivih izvora.

DOBROVIĆ: To nije zlatno pismo nego nužan smjer kojim društvo mora ići. Ako imamo odgovornost prema svojoj djeci, ne znamo kako će promjene ići. Moramo ići tome da smirimo ravntoežu plinova u atmosferi i da omogućimo nomalne uvjete. Moguće je psotići društvo koje će jednog dana biti 100% obnovljivo.

RUSAK: Želim da se to ostvari, ali Hrvatska nije jednako razvijena. ono što možemo postići u Zagrebu možda nije moguće provesti negdje drugo. Težimo tom cilju, ali bit će teško.

Imate li pitanje za svoje protukandidate?

DOLENEC: Od 1700 objekata u vlasništvu grada, energetska obnova napravljena je na stotinjak. Je li to dovoljno?

RUSAK: Nije dovoljno, ali kad biste znali s koliko smo se problema susretali, razumjeli biste situaciju. Dovoljno je da se jedan od suvlasnika ne složi s troškovnikom i imamo problem. Tu nemamo mehanizam kako ih na to prisiliti, treba ići na pomirbeni način da bi se to ostvarilo. Veliki su problemi u tom području.

DOBROVIĆ: Komunalni mulj nastaje u procesu pročišćivanja voda. Godišnej nastane 20 000 tona. Znate li za to da komunalni mulj u onome što zovemo kružna ekonomija može se aplicirati za podizanje kultura kratkih ophodnji, koji su sposbni u godinu dana po hektoru dati 10 tona bio mase, da je u okolici Zagreba se nađe površina koje su niže kvalitete. Je li vam poznato takvo rješenje?

RUSAK: Sve mogućnosti primjene mulja su nam poznate, ali centar za gospodarenje otpada predviđa obradu tog mulja u smislu dobivanja nekog građevinskog materijala. Moramo slijeditin ekološku primjenu, htjeli ili ne.

RUSAK: Znate li koji je drugi najznačajniji čimbenik globalnog zatopljenja osim emisije stakleničkih plinova?

DOBROVIĆ: Hoćemo li raspravljati o aktivnosti Sunca?

RUSAK: Pitali ste me znam li dovoljno otpadu pa vas sad pitam da bismo pokzali da jednako znamo.