Ublažavanje epidemioloških mjera i prilagodba životu s pandemijom najvažnija je tema lipnja, stav i angažman Zorana Milanovića na izboru predsjednika Vrhovnog suda bolje je ocijenjen od Andreja Plenkovića, a HDZ i Možemo su najaktivnije i najbolje ocijenjene stranke na nizu tema bitnim glasačima u proteklom mjesecu – pokazuje istraživanje koje je za N1 provela agencija MASMI na reprezentativnom uzorku 1.300 glasača Republike Hrvatske.

Isto kao i kod ocjenjivanja rada premijera i predsjednika, istraživanje ocjenjuje i rad stranaka na temama koje su građani zamijetili, koje su im osobno bitne i za koje smatraju da se moraju najbrže rješavati.

HDZ se istaknuo u borbi protiv covida i dobiva najviše ocjene za ublažavanje epidemioloških mjera (2,8) i rukovođenje putovnicama, potvrdama i propusnicama (2,8). S druge strane, najlošije se ocjenjuje pozicija stranke prema incidentima i govorima mržnje u Vukovaru (1,6). Sukob predsjednika i premijera važna je tema jedino glasačima HDZ-a, a dojam je da se tipično slažu sa stavovima koje stranka nametne.

SDP je uspješno iskoristio poziv oporbe za ostavkom ministra zdravstva Vilija Beroša (3,1). Također, pozitivno je ocijenjen angažman oko odabira sudaca Vrhovnog suda (2,9).

Možemo je najbolje ocijenjena stranka na dvije teme – odabir predsjednika Vrhovnog suda (2,9) i stavom prema uhićenjima osječkih sudaca. Nisu se angažirali oko odsluženja vojnog roka, no to se ne čini ni relevantna tema njihovim glasačima. Rad Možemo na imenovanju čelnih ljudi gradskih uprava ocijenjen je s 2,9, odnosno, izravna imenovanja nisu znatnije naštetila reputaciji stranke.

Domovinski pokret dominira na temi odsluženja vojnog roka. Angažman je ocijenjen s 3,1 i važan je uglavnom njihovim glasačima (nešto manje HDZ-ovim, a znatno manje biračima ostalih stranka). Problem stranke su najniže ocjene angažmana na gotovo svim ostalim temama.

Most se nije uspio nametnuti angažmanom niti na jednoj temi; nešto su uspješniji od stranaka desnice oko opoziva ministra Vilija Beroša. Jedino je njihovim glasačima bitan angažman oko transparentnih procedura imenovanja čelnih ljudi gradskih uprava (za što je djelomično zaslužan i rad Mire Bulja u Sinju).

Cijelo istraživanje možete pronaći OVDJE.

N1

N1

N1

N1

N1

N1

N1

N1

N1

N1

N1

N1

N1

N1

N1

N1

N1

N1

N1

N1

N1

N1

N1

N1

N1

N1

Napomena

Istraživanje je rađeno na reprezentativnom uzorku 1.300 punoljetnih građana Republike Hrvatske. Anketiranje je provedeno od 28. lipnja do 5. srpnja, a mogućnost pogreške je +/- 2,72%.