N1 istraživanje donosi najvažnije političke teme u lipnju

Najvažnije političke teme lipnja

Istraživanje ukazuje i na teme koje su građani zamijetili tijekom lipnja, njihovu važnost za pojedinca i društvo te prioritetnost za rješavanje.

Covid-kriza utječe na svakodnevicu i važna je najvećem postotku građana: 75% zamijetilo je izdavanjecovid-putovnica i propusnica, 64% ublažavanje epidemioloških mjera. Ispitanici smatraju da obje teme politika mora rješavati prije svih ostalih - za 21% ublažavanje mjera nužno je s obzirom na epidemiološku situaciju, početak turističke sezone ili općenito zbog normalizacije života.

Uhićenja sudaca Osječkog suda u slučaju braće Mamić zamijećena je (64,9%) i tema koju politika mora prioritetno rješavati (14%). Ona preslikava stavove prema sudstvu općenito, a mnogi ispitanici i spontano spominju percipiranu korupciju u sudstvu, sporost u donošenju odluka, pogodovanje sudova moćnicima…

Sukob premijera i predsjednika primijetiloje 64,2% građana, no samo 7,7% smatra da je ta tema prioritetna za društvo. Za većinu sukob je dio političkog folklora ili svađa između dva velika ega, no neki spontano ističu i dvije konkretnije teme: način komunikacije u javnom prostoru i sadržaj rasprava – rješavanje problema u sudstvu.

Odabir predsjednika Vrhovnog suda peta je tema po prioritetnosti za društvo (10,1%), a zamijetilo ju je 51,3% građana. Na šestom je mjestu zabrana rada nedjeljom koja je prioritetna za 13% građana, od koji su mnogi zaposlenici u privatnim tvrtkama i izravno ih se tiče.

Prava manjina i govor mržnje – incidenti u Vukovaru (23,1%), neprimjerene izjave političara o Židovima (12,9%) – zamjećuje manji broj građana.

Istraživanje ukazuje na dva razloga: dok osnovne potrebe (zaposlenje, zdravlje, obnova domova nakon potresa i slično) nisu namirene, etičke teme građanima nisu prioritetne, i drugi, vidljivost tih tema nužno je povećati odgovornim javnim nastupima političara i civilnog društva, jasnom definicijom i promocijom važnosti manjinskih prava, reformom obrazovanja.

Ocjena rada premijera i predsjednika

Istraživanje ocjenjuje i rad premijera i predsjednika na temama koje su najbitnije građanima ili su zamijećene, a tiču se međusobnog odnosa.

Predsjednik se najviše angažirao oko odabira predsjednika Vrhovnog suda, ali je i ocijenjen znatno bolje nego premijer – 3,2 nasuprot 2,0 (ocjenjuje se školskim ocjenama od 1 do 5).

Nameće se zaključak da je neovisnost sudstva vrlo važna za građane i da je Vlada propustila priliku unaprijediti vjerodostojnost sustava, odnosno, transparentnost imenovanja dužnosnika.

U izravnom sukobu predsjednika i premijera oko niza tema, iako je predsjednik bio aktivniji, rad premijera je ocijenjen višom ocjenom (2,7 nasuprot 2,5). Ocjene rada su niske i ističu da građani očekuju sadržajniju, objektivniju raspravu fokusiranu na javni interes, bila ona oštra ili ne.

Napad premijera Andreja Plenkovića na medije zamijetilo je 42% građana i ocjenjuje ga neprimjerenim, ocjenom 1,5.

Konačno, predsjednik je nešto bolje ocijenjen od Vlade u sukobu s ministrom vanjskih poslova (2,8 naspram 2,5), a oko obveznog služenja vojnog roka, teme koja se aktualizirala početkom lipnja, ocjena je izjednačena (predsjednik 2,8, a premijer 2,7).

Ocjena rada političkih stranaka

Isto kao i kod ocjenjivanja rada premijera i predsjednika, istraživanje ocjenjuje i rad stranaka na temama koje su građani zamijetili, koje su im osobno bitne i za koje smatraju da se moraju najbrže rješavati.

HDZ se istaknuo u borbi protiv covida i dobiva najviše ocjene za ublažavanje epidemioloških mjera (2,8) i rukovođenje putovnicama, potvrdama i propusnicama (2,8). S druge strane, najlošije se ocjenjuje pozicija stranke prema incidentima i govorima mržnje u Vukovaru (1,6). Sukob predsjednika i premijera važna je tema jedino glasačima HDZ-a, a dojam je da se tipično slažu sa stavovima koje stranka nametne.

SDP je uspješno iskoristio poziv oporbe za ostavkom ministra zdravstva Vilija Beroša (3,1). Također, pozitivno je ocijenjen angažman oko odabira sudaca Vrhovnog suda (2,9).

Možemo je najbolje ocijenjena stranka na dvije teme – odabir predsjednika Vrhovnog suda (2,9) i stavom prema uhićenjima osječkih sudaca. Nisu se angažirali oko odsluženja vojnog roka, no to se ne čini ni relevantna tema njihovim glasačima. Rad Možemo na imenovanju čelnih ljudi gradskih uprava ocijenjen je s 2,9, odnosno, izravna imenovanja nisu znatnije naštetila reputaciji stranke.

Domovinski pokret dominira na temi odsluženja vojnog roka. Angažman je ocijenjen s 3,1 i važan je uglavnom njihovim glasačima (nešto manje HDZ-ovim, a znatno manje biračima ostalih stranka). Problem stranke su najniže ocjene angažmana na gotovo svim ostalim temama.

Most se nije uspio nametnuti angažmanom niti na jednoj temi; nešto su uspješniji od stranaka desnice oko opoziva ministra Vilija Beroša. Jedino je njihovim glasačima bitan angažman oko transparentnih procedura imenovanja čelnih ljudi gradskih uprava (za što je djelomično zaslužan i rad Mire Bulja u Sinju).

Percepcija političkih stranaka

Konačno, ispitanici su procjenjivali percepciju stranaka na nizu atributa.

HDZ se percipira kao vođa (33,7%) i dobro organiziran sustav (33,5%). Problemi za stranku su vrlo niske izvedbe na nekorumpirani (7,7%) i daje mi nadu u bolje sutra (19,1%). Korupcija je problem koji HDZ mora odlučnije rješavati ako želi održati ili čak poboljšati rejting.

SDP također ima problema s percepcijom korumpiranosti (6,6% smatra da nisu korumpirani), no prepoznaje se po kvaliteti ljudi (14%), što samo djelomično ublažava problem. Dodatni izazov za SDP je što se ne ističe na ostalim atributima; stranka se mora jasnije ideološki i programski odrediti.

Možemo ima vrlo pozitivnu reputaciju – spremni su na nužne reforme (32,7%), imaju najkvalitetnije ljude (31,3% je značajno boji rezultat na izjavi od svih stranaka) i daju nadu u bolje sutra (30%). Izazov im je izgraditi snažniji sustav (19%).

Ispitanici prepoznaju Most po kvalitetnim ljudima (12%) i spremnosti na nužne reforme (12%). To je temelj daljnjeg rasta stranke (Most ima 12,9% dodatnog potencijala u odnosu na trenutni rejting). Problemi su im: percipirani nedostatak spremnosti za vođenje države – neutralna pozicija je nagrađena, no bez iskustva vođenja stranka se ne može doživjeti vjerodostojnom, i drugi, ne percipira ih se kao dobro organiziran sustav – iako se niz čelnika uspješno nameće u javnom prostoru, ne čini se da je zajedničko djelovanje koordinirano, da postoji snažna lokalna organizacija i program.

Konačno, sve stranke treba zabrinuti 49% ispitanika koji smatra da su sve stranke korumpirane i 31,7% da niti jedna nije spremna na nužne reforme.

Izlaznost

Da se parlamentarni izbori održavaju danas izlaznost bi bila 57%. Od preostalih građana, 29,3% razmotrilo bi izlazak, 11% ništa ne bi moglo potaknuti da glasaju, a 2,7% potpuno je nezainteresirano za politiku.

Po mišljenju ispitanika koji bi razmotrili izlazak, najviše bi ih motivirala vjerodostojna politika (13,3%) – ispunjavanje obećanja, dosljedno provođenje programa, transparentnost. Za 12,9% ključna je nova vizija društva, s naglaskom na stvarne potrebe građana, pravdu, održive ekonomske modele, jasne strategije razvoja koje olakšavaju dugoročno planiranje posla i života.

Kvalitetnije stranke i političari potaknule bi na izlazak na izbore 11,7% odnosno 11,4% građana. Po njihovom mišljenju, rijetke promjene vlasti, stranačka stega, pogodovanje članovima stranaka, umanjuju mogućnost osobnog razvoja i ekonomskog napretka.

Društveno odgovornije stranke važne su za 10,9% građana koji trenutno ne bi izašli na izbore. Djelovanje u javnom interesu, odgovorno raspolaganje javnim dobrima, briga o pravima manjina i žena, politike su kojima bi se mogla potaknuti njihova izlaznost.

Konačno, 8,3% građana smatra da stranke ne služe narodu, nego osobnim interesima članova i ne želi glasom podržavati takvu praksu.

Napomena

Istraživanje je rađeno na reprezentativnom uzorku 1.300 punoljetnih građana Republike Hrvatske. Anketiranje je provedeno od 28. lipnja do 5. srpnja, a mogućnost pogreške je +/- 2,72%.