S obzirom da se u medijima može zapaziti reklamna kampanja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) s veselim i zadovoljnim umirovljenicima, provjerili smo koliko je za to izdvojeno novaca, a je li to ulaganje primjereno i koliko reklamna slika odudara od stvarne slike hrvatskih umirovljenika pitali smo i predsjednicu Sindikata umirovljenika Hrvatske, Jasnu Petrović
„U mirovini sam od 1988., a naknada je dugo bila mala. Godinama se nije ništa mijenjalo i drago mi je da se sad napokon misli na nas.“, kaže hrvatska umirovljenica Marija (86). Nasmiješena s fotografije poručuje i da „dva puta godišnje uspije otići na more“. Gospođa Nada (73) prima jednokratna novčana primanja na mirovinu, a uz fotografiju nje i supruga, također nasmiješenih, stoji naslov: „Ovo je velika pomoć!“, a odmah slijedi podnaslov: „Posljednjom Odlukom Vlade iz ožujka 2023. godine izdvojeno je oko 64 milijuna eura te se procjenjuje da će ova mjera obuhvatiti 696 tisuća korisnika s mirovinom do 610 eura.“
Priče o zadovoljnim umirovljenicima kojima je drago da se „napokon misli na njih“, ili prezentiraju da su primili „veliku pomoć“ zahvaljujući odlukama Vlade, nisu međutim klasični intervjui s umirovljenicima koji bi pružili uvid u njihovu stvarnu svakodnevicu, nema ni podataka o tome kolike su zapravo njihove mirovine i s kakvim si to iznosima mogu priuštiti odlazak na more, nego su oni zapravo samo „manekeni“, odnosno, dio reklamne kampanje koju plaća Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, HZMO.
S obzirom da HZMO barata novcem građana, odnosno, javnim novcem, zanimalo nas je kako je došlo do ove reklamne kampanje, tko je odlučio ulagati novac građana u ovaj promo projekt, te je li HZMO odlučio angažirati posebnu agenciju za PR i marketinške usluge.
Naime, tijekom 2022. godine nisu zapažene nikakve oglasne aktivnosti HZMO, te je ovaj iskorak u promociji možda znak da je u ovoj godini, u osvit velike izborne godine – zaključeno da treba poraditi i na promociji među umirovljeničkom populacijom.
Iz HZMO nam je potvrđeno da prošle godine nije bilo ulaganja u promociju, odnosno oglašavanje i da se doista radi o novom pristupu. Što se tiče usluga PR agencija, odgovoreno nam je da „trenutačno ne koristi usluge PR agencije“, ali potvrđeno je da je u tijeku plaćena oglasna kampanja.
Za native tekstove 17 900 eura
„Postupkom jednostavne nabave (iznos nabave do 26.500,00 eura, bez PDV-a) provedena je nabava za Uslugu medijskog oglašavanja radi informiranja o pravima iz mirovinskog osiguranja, odnosno nativno oglašavanje u tiskanim i online medijima koje će sadržavati seriju (pet) informativnih tekstova o novom modelu obiteljskih mirovina i ostalih vrsta prava iz mirovinskog osiguranja. Nakon pristiglih ponuda odabrana je najpovoljnija, odnosno ponuda Hanza Medije d.o.o. u iznosu od 17.900,00 eura (bez PDV-a), a koja uključuje native priloge i reportaže u print i online izdanju za pet tema iz područja mirovinskog osiguranja tijekom 2023. godine.“, navedeno je u odgovoru iz HZMO.
Na pitanje zašto se HZMO odlučio za ovakav model kampanje odgovoreno nam je da se radi o segmentu kompleksnije informativne kampanje. „Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje je zbog zakonskih izmjena i dopuna Zakona o mirovinskom osiguranju koje je stupilo na snagu 1. siječnja, a koje se ponajprije odnosi na korisnike obiteljskih mirovina, proveo intenzivnu i sveobuhvatnu informativnu kampanju u svrhu informiranja zainteresirane javnosti o novostima koje donose zakonske izmjene.“, napisano je u odgovoru, a na pitanje zašto se – kada su u okviru kampanje predstavljeni pod punim imenom i prezimenom stvarni umirovljenici – nisu naveli i konkretni brojčani podaci, odnosno iznosi mirovina koje omogućuju da se odlazi na more dva puta godišnje – odgovoreno je da to nije učinjeno zbog GDPR-a.
„Iznos nečije mirovine je osobni podatak, a s obzirom da osobni podaci o osiguranicima i korisnicima mirovina s kojima raspolažemo na temelju zakona podliježu zaštiti prema odredbama Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR), davanje informacija o konkretnim osobama, bez privole predstavlja povredu tajnosti osobnih podataka. Cilj članka kojeg navodite jest informirati što veći broj korisnika o mogućnosti ostvarenja prava na isplatu dijela obiteljske mirovine, u skladu sa zakonskim izmjenama o novom modelu obiteljskih mirovina, putem nečije osobne priče u kojoj su navedene sve informacije kako ostvariti navedeno pravo. U tom smislu, nije potrebno navoditi osobne podatke, poput iznosa mirovine i sl. Naime, native tekstovi odgovaraju obliku i funkciji sadržaja medija na kojem se prikazuje za razliku od promo članka.“, odgovoreno je iz HZMO.
S obzirom da su umirovljenici u kampanji predstavljeni punim imenima i prezimenima i fotografijom zanimalo nas je jesu li za taj angažman i oni primili honorar, no odgovor je negativan. Oni su sudjelovali besplatno. „Umirovljenici u članku za priču o svom osobnom iskustvu oko ostvarivanja prava nisu primili nikakav honorar.“, odgovoreno je iz HZMO.
Za radio oglase 43 854 eura, a za društvene mreže 2 600 eura
Osim u ovu kampanju HZMO je u ovoj godini u oglašavanje uložio prilično ozbiljan iznos, oko 46 tisuća eura, no pravdaju se izmjenama Zakona i potrebom da i kroz oglašavanje informiraju umirovljenike o novostima.
„Najnovijom izmjenom Zakona o mirovinskom osiguranju od 1. siječnja 2023. izmijenjen je model obiteljskih mirovina kako bi se korisnicima prosječan iznos obiteljske mirovine za 10% i omogućila isplata dijela obiteljske mirovine uz korištenje osobne mirovine (starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine), u visini od 27 posto od obiteljske mirovine. S obzirom da ovaj model obuhvaća korisnike starije od 65 godina života bilo je iznimno važno provesti informativnu kampanju o tome na koga se odnose zakonske izmjene, tko treba podnositi zahtjev Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje i kada. Također, intenziviranje informativne kampanje jedna je i od preporuka Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, kao i zahtjev umirovljeničkih udruga u RH.“, napisano je u odgovoru.
Iz HZMO su pojasnili da je informativna kampanja uključivala kontinuiranu objavu informativnih tekstova, infografika i videosadržaja na vlastitim kanalima (web stranica, društvene mreže), održavanje predavanja po domovima za starije i nemoćne osobe. Također naglašavaju da su osigurali medijsku vidljivost kroz gostovanja u TV i radijskim emisijama, te da su tiskani i distribuirani plakati, da su ostvarili uspješnu suradnju s umirovljeničkim udrugama, te da su održali brojne radionice i predavanja u domovima za starije (i nemoćne) osobe diljem Hrvatske, na kojima su njihovi stručnjaci upoznali štićenike s najvažnijim informacijama o ostvarenju prava. „Sve navedene komunikacijske aktivnosti odrađene su in-house, odnosno bez angažiranja vanjskog izvođača.“, istaknuto je u odgovoru.
No, i uz sve to ulagalo se i u oglašavanje u medijima. „U prva tri mjeseca (od 2. siječnja do 31. ožujka) 2023. godine provedena je intenzivna informativna kampanju koja je uključila emitiranje radijskog spota na nacionalnim i lokalnim radijskim postajama i online kampanju na društvenim mrežama. Za uslugu zakupa medijskog prostora (radijskih postaja) u 2023. godini utrošeno 43.854,00 eura. Online kampanja na društvenim mrežama provodila se u razdoblju od 2. siječnja do 31. ožujka 2023. na Facebook-u, Instagramu i Youtube kanalu, za koju su nam ciljna javnost bili stariji od 65 godina života te mlađi članovi obitelji umirovljenika, kako bi mogli svojim roditeljima i/ili članovima obitelji prenijeti informacije vezano uz novi model obiteljskih mirovina. Za tu svrhu utrošeno je ukupno 2.600,00 eura.“, odgovoreno je u HZMO.
Petrović: Umirovljenici su u Hrvatskoj marginalizirani i odbačeni
S obzirom da se kroz reklamnu kampanju uz informacije redaju priče o zadovoljnim umirovljenicima, ali i suptilno provlači promocija Vlade, pitali smo predsjednicu Sindikata umirovljenika Hrvatske, Jasnu A. Petrović – koliko je ta slika realna? Naime, na stranicama HZMO, unatoč redovnoj statistici koja se objavljuje, ne može se naći podatak koliko umirovljenika od njihovog ukupnog broja u Hrvatskoj – 1 227 071 – živi ispod granice siromaštva.
Predsjednica SUH-a Jasna A. Petrović ostala je zatečena spominjanjem reklamne kampanje jer, kaže, o tome nije bila informirana mada je i članica Upravnog vijeća HZMO, ali potvrđuje kako su umirovljeničke udruge zatražile organiziranje dodatne kampanje u vezi povećanja najniže mirovine i novog modela obiteljske mirovine, a uskoro i nacionalne naknade za starije osobe, jer se pokazalo da mnoge starije osobe nisu upućene u svoja prava, te da isključivo internetska kampanja nije dovoljna, zbog prosječno visoke informatičke nepismenosti starije populacije. Sve to ima za posljedicu da mnogi umirovljenici ne ostvare sva svoja prava, pa zbog toga kampanja u tiskanim medijima, koji su nerijetko dostupni na različitim mjestima, može biti korisna. No, Petrović ističe da je svakako potrebno u tome imati mjeru, kako se ne bi kampanja shvatila kao promocija i hvaljenje Vlade.
„Hrvatska starija populacija je među najsiromašnijima u Europskoj uniji. Svaka treća starija osoba od 65 godina je u zoni siromaštva, čak ih je 32,4 posto. Teško je govoriti o preciznom broju onih koji žive ispod nacionalne granice siromaštva jer još uvijek baratamo s brojkom koju je „izračunao“ Državni zavod za statistiku prije dvije godine, 3300 kuna za samca, a sada bi to moglo biti i više od 520 eura, odnosno 4000 kuna. Osobno smatram da sve mirovine, pa i plaće, koje su niže od 4 tisuće kuna, odnosno oko 520 eura – ne omogućuju pristojan život i znače da te osobe žive u siromaštvu. Točno je da su mirovine blago porasle ove godine, ali dalje je 62,5 posto svih umirovljenika ispod tih 4 tisuće kuna, dakle – siromašno, a mnogi od njih su i na rubu egzistencije. No, podatak koji mnogo više govori o odnosu vlasti prema umirovljenicima jest udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći. U Hrvatskoj iznosi jadnih 36 posto. Recimo za komparaciju da je u Srbiji 46,5 posto, u Federaciji BIH i Makedoniji po 52.2 posto, ili u Crnoj Gori – 48,5 posto, a Sloveniji čak 57 posto. Tako se najbolje vidi odnos Vlade prema jednoj četvrtini populacije.“, izdvaja neke od pokazatelja Jasna Petrović.
Ona ne želi podcijeniti poteze ove Vlade pa i mjere koje HZMO reklamira, ali reklamne sugestije da se sada čini mnogo – smatra netočnima. „Na žalost, sve hrvatske vlade do sada su se odnosile loše prema umirovljenicima i mnogi su problemi naslijeđeni, ali nije došlo ni do kakvog čudesnog obrata. Ova Vlada sigurno nije najgora prema umirovljenicima, ali nije niti poduzela ono što treba, stoga nema ni razloga za hvalisanje. Umirovljenici su u Hrvatskoj odbačena i marginalizirana skupina i ne može se to „uglancati“ nikakvim reklamama, nego samo konkretnim potezima.“, zaključuje Petrović u kratkom razgovoru za N1 portal.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare