Na europskim izborima kršenje izborne šutnje se novčano kažnjava. Kazne su visoke, ali postoje i “sive zone”

Vijesti 22. svi 202419:02 0 komentara
Patrik Macek/PIXSELL

Za razliku od parlamentarnih i predsjedničkih izbora na kojima se za kršenje izborne šutnje praktički izriče samo ukor, a kršitelja izlaže javnoj sramoti, na lokalnim i europskim izborima kazne su posve konkretne, novčane. I nisu male.

Mnogi su kod nas već upozoravali da je u doba digitalnih medija u vritualnom prostoru besmisleno propisivati izbornu šutnju. No, još se apsurdnijim čini to što se kršenje izborne šutnje na parlamentarnim i predsjedničkim izborima ne kažnjava novčano, dok se na lokalnim i europskim izborima kažnjava.

Pogotovo na europskim izborima koje i birači i sami kandidati doživljavaju s mnogo manje strasti nego one za parlamentarne.

Kazne od 400 do čak 66.000 eura

U Hrvatskoj će izbori zastupnika za Europski parlament biti održani u nedjelju 9.lipnja, što znači da bi svako kršenje izborne šutnje od subote 8. lipnja u ponoć pa do zatvaranja biračkih mjesta u nedjelju u 19 sati, trebalo biti kažnjeno. A novčane kazne nisu male.

Kazna za fizičku osobu koja prekrši izbornu šutnju je 398,17 eura. Ako to učini sam izborni kandidat, onda je raspon kazne od 1.327,23 eura do 3.981,68 eura. Ako izbornu šutnju prekrši pravna osoba (primjerice, politička stranka) kazne su od 13.272,28 eura do čak 66.361,40 eura.

Katarina Peović zamalo platila kaznu

Kaznu za kršenje izborne šutnje na prošlim europskim izborima, održanima 2019. godine, zamalo je morala platiti čelnica Radničke fronte Katarina Peović. Nju je Državno izborno povjerenstvo (DIP) prijavilo DORH-u jer je, prema objašnjenju glasnogovornika DIP-a Slavena Hojskog, na jednoj društvenoj mreži tada objavila fotografiju svoga ubacivanja glasačkog listića u glasačku kutiju uz poruku: “Danas sam bila na biralištu. Pozivam sve obespravljene da osim ulica iskoriste sva ostala raspoloživa sredstva, pa i alate kapitalističke tzv. demokracije, u borbi za radnu većinu.”

Na primjedbu da su toga dana i drugi kandidati objavljivali fotografije na kojiam se vidjelo kako ubacuju listiće u glasačke kutije, Hojski je kazao da je Peović objavu svoje fotografije “podebljala i pozivom biračima” te da je to bila “razdjelnica” spram onih drugih. Peović je trebala platiti kaznu u iznosu od skoro 4000 eura, ali ju je proljetos Prekršajni sud oslobodio optužbe.

Sedam primjera nekažnjenog kršenja

Na stranicama DIP-a stoji da se “na dan održavanja izbora članova u Europski parlament do zatvaranja birališta, kao i 24 sata prije dana održavanja izbora zabranjuje svaka izborna promidžba, objavljivanje procjena izbornih rezultata, kao i objavljivanje prethodnih, neslužbenih rezultata izbora, objavljivanje fotografija u sredstvima javnog priopćavanja, izjava i intervjua nositelja kandidacijskih lista, odnosno kandidata, te navođenje njihovih izjava ili pisanih djela”.

O besmislenosti, pak, nametanja izborne šutnje piše ovih dana autorica bloga na stranici Manjgure, agencije za odnose s javnošću. U tom je tekstu pobrojano sedam primjera nekaženjenog kršenja izborne šutnje na nedavnim parlamentarnim izborima. Prenosimo ih ukratko kako su navedeni u blogu Manjgure.

1. Objave i aktivni oglasi na Facebooku

Iako su sve stranke i kandidati trebali obustaviti digitalno oglašavanje do ponoći, 16.4., neki oglasi su se i dalje nastavili prikazivati korisnicima društvenih mreža.

2. TikTok live Ivana Pernara

Ivan Pernar je 16. travnja održao live na TikToku, a kada ga je jedna djevojka upitala zašto krši izbornu šutnju, Pernar joj je rekao da “zašto ne bi razgovarao sa 600 ljudi koji žele s njim pričati” te da “ne bi to radio da skada bi se uvela novčana kazna”.

3. Objave na Facebooku HSP-a

Hrvatska stranka prava je na Facebooku bila aktivna cijelo vrijeme te ih izborna šutnja nikako nije spriječila u ažurnom objavljivanju videozapisa i foto montaža gdje pozivaju građane da im daju svoj glas.

4. Pojavljivanje dužnosnika/kandidata u javnosti

Splitski gradonačelnik Ivica Puljak, ujedno kandidat koalicije Rijeke pravde, procijenio je da je 16. travnja idealan dan da novinarima predstavi programa proslave blagdana sv. Duje. Slično je učinila i Antonija Jozić, požeško-slavonska županica i kandidatkinja HDZ-a, koja je dan pred izbore obišla radove na izgradnji nogostupa u mjestu Brodski Drenovac i pritom razgovarala s mještanima.

5. Milanović prekršio šutnju komentijaući kršenje šutnje

Predsjednik Zoran Milanović se odlučio osvrnuti na izjave premijera pa je odlazeći s biračkog mjesta prekršio izbornu šutnju kazavši: “On (Plenković) ni danas nije odolio kršiti izbornu šutnju. Divljati i pričati gluposti o kršenju Ustava, poštivanju zakona. Da je bila sljedeća srijeda, onda bi dvije srijede zaredom bile neradne jer je 1. svibnja Praznik rada. Ovo je bio još jedan mali način, moja ideja, SDP nema veze s tim, da se ipak ljude motivira. HDZ ih motivira da ostanu doma i ne izađu na glasanje.”

6. Repriziranje političkog sadržaja

HRT je 16.4. emitirao reprizu emisije Otvoreno o predizbornim kampanjama, zbog čega je Gong podnio prijavu DIP-u.

7. SMS poruke

Nastavila se i praksa slanja SMS i Whatsapp poruka s pozivima birača. Indexu je jedna čitateljica dostavila screenshotove iz grupe “Gradjanska dužnost” u kojoj su putem kratkih poruka i uz mnoštvo plavih srca, pojedinci dali do znanja da su glasali za HDZ.

Kršenje izborne šutnje u sivoj zoni

U Manjgurinom blogu spominju se i dva uobičajena primjera kršenja izborne šutnje iz “sive zone”.

Plakati i billboardi se ne skidaju za vrijeme izborne šutnje pa bivaju vidljivi i tijekom izborne šutnje, a za letke ostavljene na vjetrobranskim staklima parkiranih vozila gotovo je nemoguće utvrditi jesu li postavljeni par minuta prije ponoći ili iza ponoći kad izborna šutnja već počne. Drugi primjer iz sive zone su storyji na društvenim mrežama koji se objavljuju tik pred ponoć i početak izborne šutnje. Pritom su najbolji primjer storyji objavljeni na Instagramu.

“Brojni političari su objavili storyje s promotivnim sadržajem do ponoći, ali, iako se oni nastavljaju prikazivati korisnicima u iduća 24 sata, smatra se da nisu prekršili šutnju. Novi mediji ne igraju po istim pravilima kao i tradicionalni te dovode u pitanje kako regulirati ponašanje korisnika.”

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!