Početkom tjedna dijelove Hrvatske zahvatilo je snažno nevrijeme, a u Slavoniji, naročito u Bošnjacima, snažna ledotuča napravila je ogromnu štetu pa neki opet zagovaraju povratak protugradnim raketama.
Nakon što je nevrijeme s razornom tučom protutnjalo i počela se izračunavati i sanirati šteta, opet je potegnuto pitanje obrane od tuče. Konkretno, protugradnih raketa koje već četiri godine nisu u upotrebi jer je Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) uvažio stručno mišljenje i stav Svjetske meteorološke organzacije da nema dokaza učinkovitosti takvog umjetnog djelovanja na sprečavanje tuče.
Tako je sustav obrane od tuče, za koji je nadležno Ministarstvo poljoprivrede, a operativno ga provodi DHMZ, sveden samo na prizemne generatore koji tučonosne oblake zaprašuju srebrovim jodidom, istim reagensom koji su raspršivale i protugradne rakete.
Raketa nema, broj generatora smanjen
Doduše, ministar poljoprivrede Josip Dabro, spomenuo je u utorak i protugradne rakete.
“Ako ljudi to traže, trebamo reparirati kompletan sustav, ako to makar i psihološki znači ljudima. Ako ljudi u Slavoniji na temelju iskustva od 40 godina kažu da to djeluje, ja bih uvažio ljude”, kazao je Dabro čija je stranka, Domovinski pokret, još i prije ulaska u vlast bila za ponovnu upotrebu protugradnih raketa.
Za isto se zalaže i predsjednik Udruge raketara protugradne obrane Josip Salatko.
“Još uvijek je na snazi Zakon o sustavu obrane od tuče koji bi se morao provoditi. No DHMZ, kojem je dano da provodi obranu od tuče, to radi aljkavo. Obrana od tuče svela se na mali broj generatora koji sami ne mogu adekvatno štititi, što smo videli i ovoga tjedna. A nakon što je obrana raketama samovoljno ukinuta, umjesto da mreža generatora zgusnuta, ona je prorijeđena”, kazao nam je Salatko.
“Pedeset godina je valjalo, a sada ne valja”
Salatko je poslužitelj u Radarskom centru “Sljeme” i po njegovim riječima, ondje je bez obrazloženja broj prizemnih generatora smanjen s 37 na 16. On ne dvoji da je obrana od tuče upotrebom protugradnih raketa potrebna i učinkovita.
“Sreća Božja da u Bošnjacima i ostalim selima nitko nije poginuo. Nažalost, poginule su tri rode, koje su zaštićene ptice. Što da takva oluja pogodi Zagreb? Možda bi tek tada netko nešto učinio”, kaže.
Analize prema kojima nema znanstveno utemeljenih dokaza učinkovitosti umjetnog djelovanja na sprječavanje tuče, Salatko odbacuje.
“U DHMZ-u trde da nijedna zemlja u okruženju nema organiziranu obranu od tuče. A imaju ih sve. I tvrde da se raketama može izazvati još veća tuča. A djeci u vrtiću je jasno da nije tako. Od 1971. do danas sve je bilo dobro, a sada ne valja”, čudi se Salatko.
“Današnje oluje jače su nego prije 50 godina”
S druge strane, atmosferski fizičar Branko Grisogono, profesor na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, napominje da su protugradne rakete uvijek bile u eksperimentalnoj fazi jer nije bilo dovoljno znanstvenih dokaza da su učinkovite.
“One mogu biti učinkovite u laboratoriju i u nekim izoliranim slučajevima, ali one ne utječu na olujni vjetar, na turblenciju, na mlazove i propade u kumulonimbusima, nego samo na jezgre nukleacije. To je jedna stvar zbog koje stručnjaci obeshrabruju korištenje raketa. Druga stvar je što su današnje oluje u prosjeku jače od onih prije 50 ili 60 godina. U zraku ima više topline, a time i latentne topline, one koju nosi vodena para. Dokazano je da je jača ta konektivna raspoloživa potencijalna energija i da se ona lakše prelijeva u kinetičku energiju. Drugim riječima, da se pretvara u vjetar i jaka vertikalna gibanja”, objašnjava Grisogono.
Zrno tuče kao mala rukometna, a ne teniska lopta
Zbog svega toga, kaže, zrna leda danas su veća nego prije.
“Lani smo u srpnju, prilikom superćelijske oluje koja je iz Slovenije došla u Hrvatsku, zabilježili rekordno zrno tuče promjera 13 centimetara. To više nije veličina teniske loptice, to je kao mala rukometna lopta”, napomenuo je.
Djelovanjem protugradnih raketa, kaže Grisogono, izazvao bi se suprotni učinak.
“Kad se ispaljuju rakete, najbolje što možete postići ako imate sreće jest da malo smanjite zrna leda. To se ponekad i dogodi. Međutim, često puta dogodi se da stvorite tuču tamo gdje je ne bi trebalo biti. Ili da je “prebacite” kod susjeda. I ja bih, ako mi je biti ili ne biti, probao bilo što. No, ne znamo kakav ćemo efekt proizvesti. Protugradne rakete su dio zastarjelog geoinženjeringa. Kao kad zvonjavom crkvenih zvona pokušavate rastjerati oblake očekujući da će zvučni valovi razbiti krupni led”, tumači.
I prizemni generatori su neučinkoviti
Za prizemne generatore Grisogono tvrdi da su još manje učinkoviti od raketa.
“Mala je vjerojatnost da će oblak baš tako naići pa da će uzlazna struja usisati čestice iz generatora i da će one smanjiti prosječnu veličinu zrna tuče. Najučinkovitije bi bilo iz aviona odozgo zasipavati oblake srebrovim jodidom ili čime već. No, to je jako skupo i jako rizično, jer pilot ne zna gdje točno treba isipati srebrov jodid. Radari kakve ima DHMZ su izvrsni, ali nemaju prognostičku komponentu”, objasnio je Grisogono.
Stoga bi, smatra, na manja poljoprivredna dobra trebalo stavljati zaštitne plastične mreže te natjerati proizvođače tih mreža da ih pojeftine jer su jako skupe.
Zašto jake tuče zaobilaze gradove?
Grisogona smo pitali kako to da jake ledotuče najčešće zaobilaze velike gradove. On kaže da su gradovi dosad imali sreće iz dva razloga.
“Primarni je što ipak imaju manju površinu nego šume, polja i jezera pa ih oluje ne zahvate u tolikoj mjeri. A sekundarni razlog je što su gradovi topliji. Zbog isijavanja topline od prometa, asfalta, klima-uređaja i drugog, gradovi imaju svoje toplinske kape pa se led kad pada počne ranije topiti”, kazao je.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!