U mjesečnom biltenu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) stoji da je potkraj srpnja bilo evidentirano 87.798 nezaposlenih osoba. Od toga 37.860 muškaraca i 49.938 nezaposlenih žena. Od njih 74.219 s radnim iskustvom. Novoprijavljenih je bilo 15.508.
Aktualna brojka nezaposlenih još je niža. U ponedjeljak, u vrijeme pisanja ovog teksta, nezaposlenih je na brojčaniku HZZ-a bilo 81.458, ali njihova struktura bit će poznata kada HZZ objavi novi mjesečni bilten.
Sve te brojke u skladu su s niskom nezaposlenošću u Europskoj uniji. Nisu ni približno dramatične poput onih prije desetak i više godina dok je nezaposlenost u Hrvatskoj “divljala” od pada u recesiju 2009. godine, a pogotovo krajem 2012. kada je nezaposlenih bilo 370 tisuća – čak 283 tisuće više nego danas. Danas je nezaposlenost najniža od osamostaljenja Hrvatske.
Većina sa srednjom stručnom spremom
I dok se fokus javnosti prebacio s nezaposlenosti na zaposlenost, dok podaci HZZ-a govore u prilog gospodarskom rastu i dok problem biva manjak, a ne višak radne snage, postavlja se pitanje – tko su danas nezaposleni u Hrvatskoj?
U srpanjskom biltenu HZZ-a potražili smo podatke o nezaposlenima s konca tog mjeseca. Prema razini obrazovanja, najviše ih je sa završenom četverogodišnjom srednjom školom ili gimnazijom (29,6 posto) te sa završenom trogodišnjom srednjom školom za KV i VKV radnike (28,8 posto). Spomenutih je sveukupno gotovo 60 posto među nezaposlenima. Onih s nezavršenom osnovnom školom je 5,8 posto, a onih s osmogodišnjom školom 16,9 posto. S druge strane spektra, među nezaposlenima je 7,7 posto onih s prvim stupnjem fakulteta, stručnim studijem i(li) višom školom, a 11,2 posto sa završenim fakultetom, magisterijem i doktoratom.
Najviše nezaposlenih koncem srpnja bilo je u Splitsko-dalmatinskoj županiji (14.119), Osječko-baranjskoj (11.780) te u Gradu Zagrebu (10.971).
Od jednostavnih zanimanja do dužnosnika
Prema djelatnostima, nezaposlenost je najveća u prerađivačkoj industriji (11.124 nezaposlenih), trgovini na veliko i malo (9.542), u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (7.305) i u građevinarstvu (6.479).
Gledamo li po zanimanjima, najviše nezaposlenih je u tzv. jednostavnim zanimanjima, gotovo trećina ili 27.955. Slijede znanstvenici/znanstvenice, inženjeri/inženjerke i stručnjaci/stručnjakinje – 14.888 te tehničari/tehničarke i stručni suradnici/stručne suradnice – 11 886. Najmanje je nezaposlenih u skupini zakonodavci/zakonodavke, dužnosnici/dužnosnice i direktori/direktorice 46 te u vojnim zanimanjima – osmero.
Zanimljivo je vidjeti i kojih je zanimanja najviše te najmanje u populaciji nezaposlenih.
NAJVIŠE NEZAPOSLENIH
- Jednostavna zanimanja u rudarstvu, građevinarstvu, proizvodnji i prometu – 11.424
- Čistači/čistačice, perači/peračice, kućne pomoćnice i srodna zanimanja – 9.264
- Stručnjaci/stručnjakinje za odgoj i obrazovanje – 6.505
- Službenici/službenice na općim uredskim poslovima i srodna zanimanja – 5.937
- Trgovačka zanimanja – 4.478
- Stručni suradnici/stručne suradnice za poslovanje i upravljanje – 4.129
- Tehničari/tehničarke tehničko-tehnoloških zanimanja – 4.097
- Pravni stručnjaci/pravne stručnjakinje, stručnjaci/stručnjakinje za društvene znanosti i kulturu – 3.863
- Službenici/službenice na obračunskim poslovima i na poslovima materijalnih evidencija – 3.782
- Jednostavna poljoprivredna, šumarska i ribarska zanimanja – 3.662
NAJMANJE NEZAPOSLENIH
- Vojni časnici/vojne časnice – 1
- Vojni dočasnici/vojne dočasnice – 1
- Zakonodavci/zakonodavke, dužnosnici/dužnosnice i direktori/direktorice – 2
- Ostali vojni činovi – 6
- Direktori/direktorice proizvodnje i specijaliziranih usluga – 10
- Direktori/direktorice u turizmu, ugostiteljstvu, trgovini na malo i drugim uslužnim djelatnostima – 19
- Administrativni i komercijalni direktori/direktorice – 15
- Ostali administrativni službenici/ službenice – 61
- Šumari/šumarke, ribari/ribarke i lovci/lovkinje – 80
- Stručnjaci/stručnjakinje za poslovanje i upravljanje – 104
Neke profesionalne vještine više se ne traže
Kada smo ljetos pisali o rekordno niskoj nezaposlenosti, dr.sc. Danijel Nestić s Odjela za tržište rada i socijalnu politiku Ekonomskog instituta u Zagrebu kazao nam je kako među tih osamdesetak tisuća trenutno nezaposlenih dijelom ima onih koji su u tranziciji od školovanja do posla ili s jednog posla na drugi, ali da postoji i određen broj ljudi čije profesionalne vještine nisu baš tražene na tržištu rada, a sami nisu spremni promijeniti željeno zanimanje.
“Uvijek će biti određen broj nezaposlenih i uvijek je dobro imati jedan mali bazen nezaposlenih ako u nekom sektoru ciklički zatreba radnika”, kazao je.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!