Građani se u Njemačkoj tijekom cijelog lipnja, srpnja i kolovoza unutar Njemačke vlakom i javnim prijevozom voze za samo devet eura. U Newsnightu smo stoga razgovarali s novinarom Deutsche Wellea Srećkom Matićem koji nam je s kolodvora u Kolnu približio kako to funkcionira. O tome koliko je realno da se takav model plaćanja prijevoza uvede i u Hrvatskoj pričali smo s predsjednikom Koordinacije unutarnjeg javnog linijskog cestovnog prijevoza putnika pri HUP-u Hrvojem Meštrovićem.

Matić je objasnio da se njemački građani za devet eura mjesečno mogu neograničeni broj puta voziti željeznicom i javnim prijevozom.

“Kartu mogu koristiti ljudi u cijeloj Njemačkoj i voziti se tzv. sporijim vlakovima.  Sve sporije vlakove, uključujući i gradski prijevoz može se koristiti za 9 eura što motivira više ljudi da koriste javni prijevoz. Program je jako skup za Vladu i Nijemci su ga s oduševljenjem prihvatili. Gužva je, pogotovo preko vikenda. Ljudi ujutro krenu s biciklima na izlet i vrate se navečer”, objašnjava.

Do početka stupanja na snagu mjere kojom su karte za javni prijevoz 9 eura mjesečno, prodano je 7 milijuna tih karata, a za 15 dana sveukupno je prodano 16 milijuna karata. Oni koji imaju mjesečne karte, njima će se dio troškova refundirati kako bi svi bili u jednakoj poziciji.

Matić napominje da je i samu Vladu u Njemačkoj iznenadilo koliko su ljudi oduševljeni takvom mjerom.

Ima li šanse da takva mjera zaživi u Hrvatskoj?

Zanimalo nas je i koliko je realno da takva mjera plaćanja javnog prijevoza zaživi u Hrvatskoj. Ako pitate ministra financija Zdravka Marića ili Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture – to i nije tako jednostavno. Međutim, struka je drugačijeg mišljenja.

Predsjednik Koordinacije unutarnjeg javnog linijskog cestovnog prijevoza putnika pri HUP-u Hrvoje Meštrović kaže da je takvo što itekako ostvarivo.

“Model bi se vrlo jednostavno mogao primijeniti na razini svih gradskih putničkih prijevoznika, kroz HŽ putnički prijevoz i na razini svih županijskih linijskih prijevoznika na način da bi Vlada pokrivala razliku između prihoda i rashoda”, rekao je.

Ipak, kaže da je potrebno da ovaj model bude jedinstven kako bi funkcionira.

“Ne možemo reći da on može funkcionirati samo u velikim gradovima, nego u svakom dijelu Hrvatske. Ako bi se to uvelo u Zagrebu ili Osijeku i ne bi uvelo u nekoj općini, nastao bi još veći disparitet u financijskoj moći. Model se može primijeniti u roku mjesec dana. Ako gledamo iskustva s covid-potvrdama, nema razloga zašto ne bi postojalo nešto poput covid-potvrde za javni prijevoz koja bi bila neki kod na mobitelu ili papiru”, govori Meštrović.

Prepreke su, ističe on, samo u kontekstu administracije i pravila koja je država sama sebi nametnula.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.