Najnovija opsežna studija o stanju svjetske bioraznolikosti i zdravlja planeta alarm je za hitno očuvanje prirode. Promatrane populacije divljih vrsta - sisavci, vodozemci, reptili i ribe - u prosjeku su manje za 69 posto od 1970. godine. O tome je u Novom danu govorila izvršna direktorica Svjetske organizacije za zaštitu prirode u Hrvatskoj Nataša Kalauz.

“Naš znanstveni partner, London society prikuplja uzorke od više od 30 000 vrsta. WWF od sedamdesetih godina radi inventar. Promatraju se po znanstvenim parametrima vrste u njihovim prirodnim habitatima.

Najveća ugroza za vrste je degradacija njihovog habitatata, krčenje šuma, intenzivna poljoprivreda, intenzivna urbanizacija, procesi gdje čovek ulazi u područja netaknute prirode. Mi smo zapravo najinvazivnija vrsta”, objasnila je Kalauz.

Ris je u Hrvatskoj pred izumiranjem

Istaknula je da su slatkovodni sustavi u Hrvatskoj najugroženiji.

“Imamo gubitak od preko 80% vrsta. Govorimo o rijekama i slatkovodnim staništama. Alarmantan je pad vrsta. Ponajviše zbog hidrocentrala, brana, preusmjeravanja rijeka”, rekla je.

“Naše velike zvijeri – vuk, medvjed i ris – suočeni s problemom opstanka. Ris je gotovo pred izumiranjem, pogotovo balkanski ris”, dodala je.

Ističe da se divlje vrste više ne mogu vratiti kad su nepovratno izgubljene.

“Ne možemo zaustaviti klimatske promjene ali ih možemo usporiti. Možemo osmišljavati zelene površine, birati građevinske materijale, osmišljavati urbanizam… To su sve razvojna pitanja”, rekla je.

Zdravlje planeta je prvorazredno političko pitanje

Napomenula je da je zdravlje planeta prvorazredno političko pitanje.

“Govorimo o našoj budućnosti, opstojnosti i nacionalnoj sigurnosti. Ako nemate pristup pitkoj vodi i imate zagađen zrak i ako nemate energetsku sigurnost, to su prvorazredna politička tema. Nedovoljno se time bave i domaći političari i političari u svijetu”, rekla je.

“Mi svjedočimo talking shopu – lideri se okupe, razgovaraju i deklarativno obećavaju, ali kad dođete do implementacije, ne odmaknete se previše. To je i do pojedinca i do korporativne odgovornosti i do Vlada”, dodaje.

Rast BDP-a kao jedino mjerilo razvoja

Ističe da nikad u svijetu nismo imali veći stupanj investicija u fosilne industrije kao što je to bilo u 2022.

“Te teze o okretanju prema obnovljivim izvorima energije ne stoje. Jako puno subvencija ide u fosilne industrije. Paradigme razvoja su nam takve da se potiče potrošnja, dakle konzumerizmu i rastu BDP-a kao jedinom mjerilu uspjeha”, kazala je.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.