Sredinom srpnja u njemačkom gradu Efrtstadt-Blessemu otvorila se golema provalija, a više od 180 ljudi izgubilo je živote u poplavama. Kakva je sada situacija, s lica mjesta, za Newsroom se javio Srećko Matić, reporter Dutsche Wellea.

“Mjesto koje je postalo simbol katastrofe sredinom srpnja. Mjesto koje je otišli u svijet sa slikom ogromnog kratera. Nalazim se na mjestu gdje ima jako puno građevinskih strojeva, to su radovi na saniranju te velike rupe, odnosno provalije koja je nastala zbog poplave, a za sve je kriva šljunčara koja se nalazi do sela. Duboka je 50 do 60 metra i iz nje se vadio šljunak posljednjih godina. Sada državno odsvjetništvo istražuje je li to razlog zbog kojeg se dogodila katastrofa.

To su do srpnja bila polja gdje su ljudi šetali i vozili bicikle. Kuće koje su se nalazile ovdje su nestale. Četiri kuće su uništene, još 10 će biti srušeno. Statičati su donijeli tu uodluku, načelnica je o tome osobno obavijestila stanare, oni su pokupili osnovne stvari i te kuće će biti srušene. Građevinari rade na saniraju rupe kako u slučaju novih odrona tla ne bi bilo nove opasnosti za građane. Oni dovoze ogromne količine zemlje. Ovo mjesto se pretvorilo u selo duhova, jako malo ljudi je ostalo živjeti ovdje. Samo se radi na tome da se šteta sanira kako ne bi bilo posljedica za ljude.

Radi se jednostavno o tome da u slučaju potencijalne ugroze za živote ljudi te kuće više nemaju šanse. Sve što su statičari označili crveno to se mora rušiti Ti ljudi se na to nemaju što žaliti. Želi se početi raditi na obnovi, a to se radi paralelno sa sanacijom šteta. Ljudi obnavljaju, vide se radovi, prozori u prizemlju kuća su otvoreni, suše se, jer je voda bila doslovno do grla. Radi se na sanaciji kako bi se ljudi mogli vratiti kućama koje neće biti srušene nego obnovljene”, kaže Matić.

Tko financira obnovu?

“Nakon te poplave s više od 180 žrtava počelo se s ogromnom akcijom doniranja, skupilo se nekoliko stotina milijuna eura, vlada je dala pomoć, ali to je ono za prvu ruku dok se ljudi ne snađu. Ključno pitanje je kako financirati obnove, tu se radilo punom parom tijekom ljetnih praznika, Bundestag je na svojoj posljednjoj sjednici prije izbora usvojio ogromni paket pomoći od 30 milijardi eura, sutra bi ga trebao usvojiti i gornji dom čime se ljudima uskoro može dati prilika da podnesu zahtjev za taj novac.

Dvije miijarde od toga će ići za obnavljanje državne imovine. a 28 milijardi u području štete osoba, građana, poduzetnika, po pola financiraju vlada Savezne Republike Njemačke i saveznih pokrajina. Vlada želi osigurati i do 80% troškova. Pretpostavlja se da mnogi judi od 80 do 100% mogu pokriti od osiguranja, a oni koji ne mogu da će vlada u tim slučjevima pomoći i isplatom sredstava za obnovu i do 100%”.

Matić dodaje kako se ovo u odnosu na situaciju u Hrvatskoj čini nevjerojatno.

“Dobro zvuči u teoriji, vidjet ćemo hoće li funkcionirati u praksi. Njemačka je poznata po svojoj okorijeloj birokraciji. Hoće li to doista funkcionirati i brzo? Mnogi ljudi se tome nadaju, ali nisu sigurni da će to tako brzo reagirati”, veli.