U rubrici TNT Rješenja nastavljamo s temom borbe protiv raka. Tražimo rješenja - kako postići veći broj na vrijeme otkrivenih bolesti i manje smrtnih ishoda. Gosti Mile Moralić su dr. Vesna Ramljak s Instituta za tumore i Ivica Belina, predstavnik koalicije udruga u zdravstvu.
Ramljak je odmah na početku upozorila da je odmah potrebno krenuti u implementaciju strateškog nacionalnog okvira za borbu protiv raka dojke. “Ne vidim razloga zašto se toliko čeka. Puno toga bi se ispravilo puno ranije”, govori. Na pitanje zašto se toliko čeka, Ramljak kaže kako su odgovori: ‘Nismo još spremni, previše se pita, na nezgodnim mjestima…’ “Liječnici imaju znanje, a pacijenti imaju iskustvo. To dvoje dovodi do toga da mi dobro znamo koje je rješenje. Nažalost, ljudi koji bi imali što reći ne mogu doći do izražaja jer je politička odluka zadnja”, govori ona.
Belina na pitanje zašto ljudi mjesecima moraju čekati, kaže kako ne bi govorio o listama čekanja kao posebnom problemu jer njih smatra manifestacijom ostalih problema, ponajprije organizacijskih. “Pet bolnica u Zagrebu je u rekonstrukciji. Ljudi čekaju. Imamo zastarjele strojeve, koliko mogu raditi, često se kvare, popravi se što se može, ono što ne može, nažalost ne može. Imamo problema s kadrovima… Dio kadrova je otišao u novi odjel na KB Dubrava, godinama nije bilo specijalizacija, ljudi nisu ni zainteresirani na rad na onkologiji i radiologiji”, govori on.
Na pitanje kako onda privoljeti mlade liječnike na ostanak, Ramljak kaže kako se ljudi ne osjećaju sigurni, nego potlačeni, nemaju mogućnost edukacije. “Svi bi se mi htjeli educirati, ali ovisite o tome hoće li netko pristati. Ljudi ne odlaze jer su male plaće. Ono što je puno važnije su uvjeti rada. Da ja radim na radnom mjestu gdje je transparentan pristup, da nema nepotrenih opstruiranja. Medicina se tako brzo razvija da vi to ne možete stići. Mi trebamo nove uređaje, kad se vratimo od nekud izvana, vratimo se prilično depresivni. Nama ne trebaju partikularni dijelovi, nego da naš sustav bude dobar i dostupan svima. Što se tiče privatnog sektora, nemam ništa protiv njega, nego sam za to da ljudi koji rade u javnom sektoru budu tu, na adekvatnom mjestu i trudu, a da privatni sektor bude nešto drugo. Ako si u javnom sektoru, ne možeš ići s posla u jedan da bi radio u privatnom sektoru. Svima nam treba novac i svi želimo bolji život, a ne život kišne gliste da samo jedemo i spavamo. Žalosna sam zbog svega onoga što bih htjela i mogla, a stalno se nešto zbog nečega ne može”, govori Ramljak i dodaje da je apsolutno za to da se razluči javno od privatnog. “Ružno je reći sankcionirati, mislim da ljudi trebaju biti svjesni da ne bi uopće trebali doći u priliku da ih se sankcionira. Onaj koji će sankcionirati neka bude prvi među jednakima”, govori.
Nabavljaju se novi dijagnostički uređaji, trebali bi stići do kraja 2025. Je li to prekasno?
“Ogađanje impelmentacije nacionalnog strateškog okvira je uzrok kašnjenja nabave aparata, oni su financirani iz NPOO-a, predugo se čeka jer smo 2018. imali situaciju da je samo 50 posto pacijenata kojima je trebala radioterapija imali pristup tome, a sad je situacija nepovoljnija. Bojim se da je 2025. jako daleko iz ove perspektive. S druge strane, nije se počelo s izgradnjom infrastrukture i mislim da će se priča otegnuti i da će to imati značajan utjecaj na onkološke pacijente”, kaže Belina.
Ramljak dodaje da je ozbiljno zabrinuta zbog toga i da ne zna kako će se to realizirati. “Bila bi najveća grehota da propadnu ti silni novci koje smo dobili. Aparati se kvare, nema više popravka, prošli su svi rokovi. Svo to redovito zračenje dovodi do izlječenja. Prekidi, kašnjenja terapije dovode do toga da se bolest ne izliječi kako treba. Nažalost, neki pacijenti odustaju od daljnjeg liječenja jer to postaje neodrživo. Kad si u bolesti, trebaš puno više novca nego u zdravlju i onda imaš sve manje i manje novca. Ljudi dođu i aparati ne rade. Mi smo odavno znali da se aparati kvare. Hrvatska je mala zemlja čudnovatog oblika, ali dobrom organizacijom bi i ljudi na periferiji mogli imati jednaku dostupnost liječenja. Nije sada jednako dostupno liječenje svim pacijentima. To me jako žalosti”, kaže.
Belina kaže kako je jedan od najvećih propusta to što nije definirano u kojim se ustanovama radi koji dio onkološke skrbi. “Postoji otpor malih bolnica. Pacijenti se liječe svuda i to je jedan od problema zbog kojih imamo loše ishode. Pacijenti u ekspertne centre dolaze u lošoj fazi bolesti. Da bi imali definiran put pacijenta moramo imati definiranu mrežu ustanova. To ništa ne košta, to je pitanje političke volje. ”
I Ramljak kaže da se mora napraviti adekvatna mreža te da se mora pratiti ishode bolesti, što se sada ne radi. “Kako mi znamo da smo dobri ako ne znamo što je na kraju bilo s pacijentom. To umrežavanje na nacionalnoj bazi mora biti, o tome se govori, sve se lijepo napisalo, ali ne znam zašto to još uvijek nije tako. Uvijek ima prioriteta, ali meni je najgore da o ovim stvarima priča u nekom mjesecu. Mi trebamo o svim tim bolestima govoriti svaki dan”, kaže.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!