Očajni uvjeti na Akademiji u centru Zagreba: “Izgleda kao botanički vrt, rastu gljivice, ima vlage, prokišnjava…”

Vijesti 11. sij 202408:07 0 komentara

Muzička akademija u Zagrebu grca u dugovima. Za normalno funkcioniranje Akademije potrebno je skoro 3000 eura dnevno. Prema navodima dekana Igora Lešnika u Jutarnjem listu, problem je u tome što Akademija ne može upisati tako veliki broj studenata da bi se školarinama nadomjestili financijski gubitci. Ministarstvo i Sveučilište ne pomažu sufinanciranjem pa je redovito poslovanje Akademije ugroženo. Održavanje skupe zgrade bez novog plana financiranja nije moguće pa je studentima sve teže studirati.

2014. godine otvoren je novi simbol izvrsnosti u Hrvatskoj. Ali, deset godina kasnije, hram glazbe postao je dom nekim novim vrstama.

“Zapravo ovo izgleda kao jedan botanički vrt. Imamo svega, od gljiva, vlage, prokišnjavanja. Tako da nam nikad nije dosadno. Uvijek neki novi izazovi kod nas na fakultetu”, rekao je Filip Šeremet, student.

A izazovi su brojni.

“Situacija je katastrofa, toplije je vani nego unutra, kiša pada, a svaki put kad pada vani, pada i unutra. Gljive rastu u podrumu, imamo tih par problema koji čine da nam studiranje bude ugodno. Hvala državi na ovoj zgradi”, rekao je student.

“Grijanje radi pa ne radi, pa ga ne uključuju zbog financija. Pa su malo poplave na sedmom katu”, istaknula je Nikolina Šainović, studentica Muzičke akademije.

“Osjeti se, što je sramotno, da zgrada koja je stara ni deset godina ima tolike probleme od ventilacije, kiše”, kazao je Jakov Varezić, student.

Studiranje na hladnoći

A studirati na hladnoći nije lako.

“Studiram glazbenu pedagogiju i pjevanje tako da mislim da je za pjevače ovo poraz jer je nama instrument u tijelu i ako je hladno također se raštimavamo kao i instrumentalisti”, rekla je Vlatka Kladarić, studentica.

Situacija nije bolja ni s druge strane Trga Republike Hrvatske.

“Zgrada se raspada. Mi smo u dvije različite zgrade, nemamo dovoljno prostora za probe”, požalila se Karla, studentica dramske umjetnosti.

Dovodi nas to do šireg problema, slabog ulaganja u umjetnička usmjerenja na Sveučilištu.

“Čini mi se da nikoga nije briga za umjetnost što je tužno jer je umjetnost svuda oko nas”, rekla je Nikolina Šainović, studentica.

Sustavni problem

I sama ministrica kulture diplomirala je violinu na Muzičkoj akademiji. Kaže, dobro je upoznata s trenutnom situacijom.

“To je jedan sustavni problem koji u prvom redu treba rješavati Sveučilište koje za svaku svoju sastavnicu mora osigurati financiranje. Radi se o tome da izračun koji je postavljen kao način financiranja, a zbog činjenice da nisu potpisani programski ugovori, što oni kolokvijalno nazivaju glavarinom, tako skupu zgradu ne mogu pokriti s obzirom na malen broj studenata”, objasnila je Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture.

Upit smo poslali i Sveučilištu, ali iz ureda rektora nije stigao odgovor. Iz nadležnog Ministarstva znanosti i obrazovanja tek kratko:

“Održan je sastanak predstavnika Ministarstva, sveučilišta i Muzičke akademije na kojem se razgovaralo o načinima kako bi se moglo pomoći Muzičkoj akademiji te će se u što kraćem razdoblju pronaći rješenje.”

Dekan Akademije, Igor Lešnik kaže da je optimističan oko pregovora.

A ima li razloga za optimizam, bit će jasnije već u petak, kada se organizira konferencija za medije o ugrozama djelovanja Akademije sa svim njezinim predstavnicima.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!