"Htio bih reći tri stvari. Bila mi je čast doći, biti vaš gost i odgovoriti na vaša pitanja. Treće, još jednom, apsolutno poštujemo hrvatske institucije i vi ste ti koji ćete donijeti odluku. Ako smo mi mogli pomoći u njenom donošenju, jako nam je drago zbog toga.

Nakon brojnih pitanja kroz više od tri sata, Odbor je došao do kraja, a saznanja su da Hrvatska može jasno reći da njezini časnici ne smiju biti poslani u Ukrajinu, da se može sudjelovati u misiji i civilno, da je 28 zemalja članica NATO-a pristala na NSATU, a pridružile su im se Australija i Novi Zeland. Samo je Mađarska zasad službeno odbila sudjelovanje. Posebno je vrijedno napomenuti da NATO neće ulaziti u sukob s Rusijom i da samim time to neće ni članice Saveza.

Ivan Budalić (HDZ) htio je dodatno pojašnjenje o tome da NSATU nije misija koja će uključiti Hrvatsku u rat, a pitao je to kao branitelj, zbog javnosti i kao otac petorice sinova pa ga je zanimalo hoće li se misijom postaviti meta na čelo hrvatskom narodu. "Prihvaćanje sudjelovanja u misiji ne znači ulazak u sukob. Dakle, nije stavljena meta na čelo hrvatskog naroda, niti će postati meta ruskih napada, u tom sam siguran", odgovorio je Ruge.

Zvonimir Troskot (Most) pitao je nije li Hrvatska već dio NSATU-a kad se on financira iz proračuna u kojem sudjeluje i Hrvatska. Zatim je i on pitao o padu drona u Zagrebu. "Koliko sam shvatio, dron nije bio napad na Hrvatsku, bila je to tehnička nezgoda, greška, koja se dogodila. Zajedno smo analizirali tu situaciju i oni su klasificirani pa ne mogu podatke podijeliti s vama, ali mogu reći da to nije bio napad Rusije na Hrvatsku. Zainteresirani smo, komuniciramo i radimo sa svakom zemljom saveznicom. Smatram da Ukrajina ima pravo na obranu i iznenadilo bi me da neki zastupnik u Hrvatskoj kaže da neka zemlja nema pravo na to. Mi nismo strana u tom sukobu i kad govorimo o NATO-ovim misijama, svaka članica može donositi svoje odluke."

Hrvoje Zekanović (HDS) održao je klasični politički govor u kojem napada oporbu, a potom pitao hoće li Vladimir Putin biti sretan ako Hrvatska ne pošalje vojnike u NSATU misiju. Pitao je i moraju li hrvatski vojnici izvan Wiesbadena ako se postavi ograničenje da ne idu izvan. "Ne mogu odgovoriti na pitanje tko će se veseliti ako ne pošaljete vojnike. Što se tiče drugog pitanja, ako Hrvatska da ograničenje da vojnici ne mogu van Wiesbadena, oni neće van", odgovorio je Ruge.

Sandra Benčić (Možemo) je također prozvala premijera i kazala drugom čovjeku NATO-a na koji način vladajući koriste ovo pitanje u političke svrhe. Naglasila je i da se zastupnicima nijednom nije reklo da u misiji mogu sudjelovati civili te da joj je žao što se njega uvlačilo u ovo. Pitala je je li istina da je NATO u 24 sata deklasificirao dokument na zahtjev ministra obrane. "Ponosni smo što je Hrvatska članica NATO-a. Imate snažnu demokraciju i ne želim se uključiti u ovu raspravu. Ali, tiče se NATO-a pa mi je jasno da želite postavljati pitanja NATO-ovim službenicima. Što se tiče civila, na određene pozicije ih je moguće imenovati, ali to je prije izuzetak nego pravilo. Što se deklasificiranja tiče, nisam siguran govorimo li o pismu naše pravne službe. Njega smo objavili u proljeće ove godine kao plan za uspostavu misije i sasvim je normalno da pravna služba da svoja mišljenja. Naravno, postojala je jasna želja među zastupnicima Sabora da vide to pravno mišljenje pa ne bih rekao da smo deklasificirali dokument već je naša pravna služba objavila i poslala pismo u kojem je objasnila ono što je bilo njeno pravno mišljenje. Ništa od toga nije promijenjeno i dalje tvrdimo da NSATU nije stranka u ratu s Ukrajinom. Ne radi se o deklasifikaciji dokumenta nego o dodatnim informacijama", odgovorio je Ruge.

Ivana Kekin (Možemo) prvo je kritizirala premijera, predsjednika i Vladu pa pitala na koje se sve načine može sudjelovati u NSATU misiji, odnosno, mora li to biti baš vojno. I, pitala je, koliko je članica NATO saveza odlučilo sudjelovati isključivo vojno, a koliko kroz druge modele. "Ne mogu vam točno reći imena zemalja jer nisu javno objavili sudjelovanje. Mogu reći da ih je 28, plus Australija i Novi Zeland. Za određene pozicije moguće je nominirati i civile. Ukupno, 700 je pozicija u misiji, a neke su civilne", odgovorio je Ruge.

Nikola Grmoja (Most) zahvalio se Rugeu na dolasku i ustvrdio da je samo dodatno pomogao u odluci da se glasa protiv NSATU-a.

Marija Selak Raspudić održala je politički govor pa pitala smatra li da je postavljanje Pelješkog mosta kršenje međunarodnog prava i destabilizira li Hrvatska BiH. Zatim je pitala o deklasificiranim informacijama, tko ju je klasificirao i potom deklasificirao te može li ona biti dostupna Hrvatskoj. Pitala je i koliko će časnici u NSATU misiji biti direktnije uključeni u sukob, odnosno, koja je razlika u koordiniranom treningu i njegovoj provedbi. "Doveden sam odgovarati na pitanja o NSATU-u i ne bih se smio upuštati u pitanja o BiH. Nisam ni siguran na što ste mislili. A što se tiče posljednjeg pitanja, mi kao vojno zapovjedništvo obuku provodimo uz pomoć pojedinačnih saveznika, više osoba je uključeno u to. Ono što se ovdje događa je koordinacija, odnosno, što Ukrajinci trebaju - obuku za pješaštvo ili dronove. Cilj je prepoznati što Ukrajina treba i pružiti potrebnu pomoć. Što se tiče klasificiranih informacija... Kad smo bili u fazi planiranja za NSATU, pravno pitanje je bilo jako važno zbog pozicije NATO-a u odnosu na Rusiju. Ured za pravne poslove utvrdio je da se pozicija neće promijeniti jer će koordinirati dostavu opreme i NATO neće postati strana u sukobu, ništa se neće mijenjati. Odboru i Hrvatskom saboru dostavili smo deklasificirano pismo te ga podijelili sa zastupnicima. Ne znam kako je cirkuliralo to pismo, a sad je dostupno i u njemu je istaknuto da NSATU ne čini NATO stranom u ratu, a niti će države članice postati stranama u sukobu", odgovorio je Ruge, na što je Selak Raspudić zaključila da će pismo biti dostupno svima i da će ga svi dobiti.

Tomislav Josić (DP) pita se što mijenja dolazak dva dodatna časnika u Ukrajinu i da li ulazak nekoga iz NATO-a u Ukrajinu znači ulazak NATO-a u rat. "U Ukrajini smo prisutni godinama, kao što smo bili i u Moskvi. NSATU je odvojen od tog ureda jer se radi o vojnom zapovjedništvu, pod vrhovnim zapovjedništvom za Europu. Moguće je da ćemo poslati vojne časnike za vezu privremeno u Kijev i da će oni koristiti taj ured koji već postoji, ali to su odvojene organizacije. Jedna je vojna, a druga civilna. Štoviše, trenutno prisustvo časnika NSATU-a u Kijevi ni na koji način ne bi mijenjali rad ureda koji tamo imamo", odgovorio je Ruge.