Odvjetnica Udruge Franak Nicole Kwiatkowski u Newsroomu je govorila o prešutnim prekoračenjima.
Uspoređujući situaciju s prekoračenjima sa “švicarcima”, Kwiatkowski navodi da sličnost postoji.
“Ključna riječ je netransparentnost i to netransparentno ponašanje od strane banke, zakašnjala reakcija od strane HNB-a. Postavlja se pitanje zašto je uopće netko, kad se reguliralo došpušteno prekoračenje, ostavio ta mala vrata u zakonu koja se zovu prešutna prekoračenja i činjenicu da ljudi opet ne znaju terminologiju te nisu shvatili razliku između dopuštenog i prešutnog prekoračenja”, navela je Kwiatkowski.
VEZANE VIJESTI
Odvjetnica ističe da prešutna prekoračenja postoje već jako dugo.
“Prosječni potrošač, kad mu nešto što se zove dopušteni minus pretvorite u prešutno prekoračenje, on s jezičnog, a kamoli s pravnog stanovišta, neće shvatiti razliku i mislit će da se radi o istom proizvodu. U svakom slučaju, barem u mom slučaju kad sam dobila obavijest, to nije pisalo, nije bila naznačena razlika, nije bilo naznačeno da ne odnose zakonski članci na taj proizvod koji se odnosi na dopušteno prekoračenje tako da je tu vjerojatno intencija bila da se u toj netransparentnosti progura nešto, a da ljudi ne primijete da im se proguralo”, smatra Kwiatkowski.
Komentirala je što se sada može učiniti promjenama zakonskih rješenja.
“Zakonodavac u svakom slučaju u nekim izmjenama zakona može staviti da sva zatečena dopuštena prekoračenja, odnosno prešutna prekoračenja, da je banka dužna ponuditi uvjete otplate koji vrijede za dopuštena prekoračenja, a to je onih 12 mjeseci na rate da to možete otplatiti i da tu banka ne bi imala pravo povećati nekakvu kamatu ili naknadu”, kazala je, navodeći da takvu reakciju i očekuje od zakonodavca.
Ima li elemenata za tužbu?
Kwiatkowski je kazala ima li u nastaloj situaciji s prešutnim prekoračenjima elemenata za tužbu.
“Ako vas nisu obavijestili i nisu vam točno naznačili tu kamatu, onda bi tu bilo materjala za sudski postupak, ali ovako je to nepošteno postupanje koje bi se moglo sudski zabraniti banci da tako postupa, ali mislim da se za sad ne množe dogoditi financijska šteta za potrošače”, objasnila je odvjetnica.
“Ako su vam poslali obavijest da je to prešutno prekoračenje, kolika je kamata, koji je vremenski period važenja, onda je to sukladno zakonu i tu nema puno za raspravu. Ali, sama činjenica jeste li dovoljno naglasili da postoje razlike između ugovorenog i prešutnog prekoračenja ili ste pokušali malo u polumraku progurati – e to je pitanje”, dodala je.
Je li Hrvatska El Dorado za banke?
“Sve manje je, ali definitivno jest El Dorado zbog te financijske nepismenosti građana, zbog tromosti države, zbog prekasnog reagiranja putem zakonodavstva. Da, definitvno jesmo, nažalost, još uvijek El Dorado”, zaključila je Kwiatkowski.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!