Sutra i u četvrtak Zagreb je ponovno domaćin Snježne kraljice. Zbog izuzetno toplog vremena vozit će se samo ženski slalom. No oko Snježne kraljice lomila su se koplja i prijašnjih godina. Koliko se ulaže, koliko se zaradi i treba li Zagrebu uopće jedna takva skupa sportska manifestacija. Negativni dojam dodatno pogoršavaju vremenske prilike. Skijaška utrka na plus 10 tako se čini kao loš vic. Baš kao i odluka da se na Sljeme ne može žičarom.
Unatoč visokim temperaturama posljednjih dana organizatori su uvjereni da će se utrka s tradicijom dugom 19 godina ipak održati te da je količina umjetnog snijega koje danima proizvode snježni topovi- dovoljna.
“Vremenski uvjeti naravno ne pomažu i ne olakšavaju situaciju. Ovdje je za stazu bilo ključno da su pripreme počele na vrijeme, da su iskorišteni hladni dani u prosincu kada je napravljena dovoljna količina snijega. Staza je kompakta i ona zbog toga može izdržati i ove neobičajeno visoke temperature za ovo doba godine”, kaže Kristina Laco iz organizacijskog odbora Snježne kraljice.
A, za dva dana natjecanja potroši se količina vode koja je potrebna za 100 tisuća ljudi. Količina energije koja je potrebna za oko 35 tisuća kubika snijega koliko ga ima na Sljemenu dostupna je za 3.500 kućanstava. Iz tih razloga, ali i zbog toga što je obilan snijeg na Sljemenu posljednji put pao 2013. ekolozi ističu Snježna kraljica treba otići u povijest.
“Gradska vlast u Zagrebu koja se predstavlja u javnosti kao zelena bi trebala shvatiti da je ovako ponašanje u potpunosti nesuvislo i već sljedeće godine u startu zabraniti održavanje ovakvog natjecanja. Moramo prihvatiti da se nalazimo u klimatskoj krizi i da se suočavamo s posljedicama koje su nepovratne”, upozorava Sara Matić, aktivistkinja Extinction Rebellion Zagreb.
“Trebamo poštivati realnosti i od toga trebamo odustati”
U ovogodišnju organizaciju utrke uključeno je oko 2.000 ljudi i uloženo gotovo 30 milijuna kuna. Riječ je o većem iznosu nego proteklih godina, kad se kretao oko 23 milijuna kuna. Razlog poskupljenja, kažu iz skijaškog saveza, nisu vremenske prilike nego inflacija i globalni porast cijena energenata. Zagrebačka oporba tvrdi utrošen novac mogao se pametnije iskoristiti.
Igor Peternel iz Domovinskog pokreta kaže kako Hrvatska nije alpska zemlja. “Moramo uvažavati realnosti, moramo uvažavati što građanima poskupljuje odvoz otpad, a bacamo 30 miljuna kuna na neke stvari koje nisu primarne. Mislim da trebamo poštivati realnosti i da trebamo od toga odustati”, kaže Peternel.
Ipak iz turističke zajednice smatraju kako odustanje nije dobar izbor jer se svake godine zbog utrka bilježi rast noćenja u Zagrebu i to od od sedam do 10 tisuća, a prijenos Snježne kraljice pogleda više od 150 milijuna ljudi u svijetu.
“Iz rakursa turizma svakako je takav jedan veliki turistički proizvod takva značajna utrka je važna. S te strane mi nemamo dileme da li je to pozitivno za grad, ali s druge strane pitanje je do kada će nam vremenskim uvjeti dozvoliti da se takva utrka događa neposredno nakon nove godine”, objašnjava pak Martina Bienenfeld, direktorica turističke zajednice grada Zagreba.
Zbog vala toplog vremena pomaknut je i start ovogodišnje utrke. Svi ovi parametri dokazuju da će organizacija utrke s godinama biti sve izazovnija, osim ako se od cijelog skijaškog spektakla u međuvremenu ne odustane.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
PROČITAJTE JOŠ
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!