Kupujete poklone putem internetskih oglasa ili ste dobili odličnu priliku za investiranje, a onda primijetite da vam je nestala velika količina novca s računa? To je tipični primjer kibernetičkog kriminala koji je ove godine u porastu od 10,4% u odnosu na prošlu godinu. Istražili smo koje podatke nikada ne biste smjeli dijeliti online, koji su ključni znakovi prijevare i kako se zaštititi.
Kako su nam rekli iz MUP-a, u prvih deset mjeseci ove godine zabilježeno je 1.459 kaznenih djela kibernetičkog kriminaliteta, a u istom razdoblju prošle godine evidentirano je 1.321 takvo djelo. Najzastupljenije djelo kibernetičkog kriminala je računalna prijevara.
Porast računalnih prijevara
“U deset mjeseci 2022. godine evidentirano je 1.093 kaznenih djela Računalna prijevara, dok je u istom razdoblju 2021. godine evidentirano 985 kaznenih djela, a što je povećanje od 11%”, rekli su nam iz MUP-a.
“Kad se govori o internetskim prijevarama najčešće se misli na kazneno djelo Prijevara opisano u članku 236. Kaznenog zakona za koje je propisana kazna zatvora od 6 mjeseci do 5 godina, ako se radi o kvalificiranom obliku kaznenog djela gdje je pribavljena velika materijalna korist ili je počinjena znatna šteta ( reko 60.000,00 kuna) zakon predviđa kazne zatvora od godinu dana do osam godina”, dodaju iz MUP-a.
U prvih 10 mjeseci ove godine zabilježeno je 1.664 kaznenih djela Prijevara, što je povećanje za 12,58 % u odnosu na isto razdoblje tijekom 2021. kada je evidenirano 1.478 takvih djela.
Prema preliminarnim podacima za 2022. godinu šteta od kibernetičkih kaznenih djela (glava XXV. Kaznenog zakona) iznosi preko 25.000.000 kuna, navode iz MUP-a, dodajući da su žrtve iz svih dobnih skupina te da ne postoji specifičan profil žrtve.
Kako se zaštititi?
Iz Hrvatske udruge za zaštitu potrošača navode da se teško zaštititi ako se sustav ne poznaje dovoljno.
“Web stranice su profesionalno napravljene, kopirani su podaci originala. Treba dobro razmisliti ako na samoj stranici ne možete provjeriti podatke o davatelju usluge, adresu i telefonske brojeve, ali kada se radi o web stranicama izvan Europske unije, još je teže doći do svojih novaca kada ste već prevareni. Možda je ipak najbolje, kada se želi učestvovati u financijskim transakcijama, da se to radi preko ovlaštenih organizacija u Hrvatskoj”, savjetuju iz ove udruge.
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja građanima savjetuju da kupuju u provjerenim online trgovinama te da se informiraju o iskustvima drugih potrošača.
“Za sigurniju kupovinu robnih marki, važno je sugerirati da se kupuje sa službenih stranica ili s provjerenih multibrand stranica kako bi se izbjegla kupovina krivotvorene robe. Potrebno je čuvati svu dokumentaciju vezanu za kupovinu”, kažu nam iz Ministarstva gospodarstva.
Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNET napominje da opreza nikad dosta jer sve što radimo na internetu ostavlja digitalni trag. Dodaju da korisnici trebaju naučiti prepoznati prijevare i kritički promišljati, a također savjetuju da se na internetu korisnici pridržavaju kibernetičke higijene.
“To uključuje redovito ažuriranje sustava i aplikacija kako bi bili što sigurniji, korištenje snažne lozinke, korištenje različite lozinke za različite sustave (pogotovo privatne i poslovne), ne dijeliti lozinke i osobne podatke s drugima, paziti što o sebi i drugima objavljujemo na internetu, ne komunicirati s nepoznatim osobama, sadržaje preuzimati samo iz sigurnih izvora, a sumnjive ponude dvostruko provjeriti jer ako se ponuda čini predobra da bi bila istinita, ona vjerojatno takva i je”, preporučuju iz CARNET-a.
Kako prepoznati prijevaru?
Iz CARNET-a navode da financijske prijevare najčešće počinju tako da se prevaranti obrate potencijalnoj žrtvi nekim od kanala komunikacije, primjerice putem e-maila, društvenih mreža, aplikacija za dopisivanje putem interneta i slično.
“Tako vas mogu kontaktirati razni doktori, odvjetnici, vojnici, humanitarci, potencijalni kupci, investitori, ljubavnici ili predstavnici velikih kompanija, a ono što im je svima zajedničko je to da se lažno predstavljaju. Nakon što osjete da su zadobili žrtvino povjerenje počinju njihovi zahtjevi. Traže uplate novca ili kriptovaluta, odavanje osobnih podataka ili slanje različitih sadržaja”, pojašnjavaju iz CARNET-a.
Dodaju da se financijske prijevare mogu pojaviti i u lažnim aplikacijama i internetskim stranicam pa tako možete naići na a lažne internetske trgovine, stranice koje imitiraju banke ili druge financijske institucije, lažne nagradne igre i humanitarne akcije ili pak lažne aplikacije za ulaganje.
CARNET navodi da je nekoliko indikatora koji mogu upućivati na prijevaru, a na koje treba obratiti posebnu pažnju. “Budite na oprezu ako vam se obrate nepoznate osobe koje u kratkom vremenu pokušavaju saznati puno informacija o vašem privatnom životu, a izbjegavaju razgovarati o sebi, čine se savršenima te vam obećavaju ljubav, brak, čudotvorne lijekove, odlične prilike za uštedu ili zaradu.”
Prevaranti često pokušavaju izgraditi odnos povjerenja s žrtvom te će kod potencijalne žrtve pokušati izazvati snažne emocije kao što su radost, ljubav, uzbuđenje, suosjećanje ili strah kako bi vam smanjili mogućnost kritičkog promišljanja.
“Kad osjete da ste povjerovali u njihovu priču započet će sa svojim zahtjevima. Tražit će da im odate svoje osobne podatke, uplatite novac i kriptovalute ili da preuzmete zlonamjerni softver na svoj uređaj”, navode iz CARNET-a.
Čuvajte se oglasa koji nude nevjerojatno dobre ponude – ako se nešto čini predobro da bude istinito, nije istinito!
Što nikada ne smijete objaviti?
Da biste se zaštitili od potencijalnih prijevara, neke osobne podatke nikada ne biste trebali objavljivati online.
“Nikad ne biste trebali objavljivati ili dijeliti s drugima podatke vaše bankovne kartice, OIB, adresu stanovanja, eksplicitne fotografije i sl. jer takvi podaci se mogu iskoristiti za ostvarivanje financijske koristi”, upozoravaju iz CARNET-a.
“Naučite prepoznavati lažne internetske stranice i trgovine. Nikad ne uplaćujte novac i kriptovalute osobama s kojima ste komunicirali jedino preko interneta ili telefona. Svaku ponudu koja se čini predobra da bi bila istinita dvostruko provjerite i čitajte recenzije drugih korisnika. Provjerite i osobe koje vas kontaktiraju, postoji li još negdje zapis o njima i onome o čemu razgovaraju”, dodaje CARNET.
Što je potrebno napraviti prije kupovine?
Prije same online kupovine, kupci bi trebali proučiti opće uvjete poslovanja i sve mogućnosti plaćanja koje trgovac odobrava te gdje je sjedište trgovca, navode iz Ministarstva gospodarstva.
“Svaki odgovoran trgovac na web stranici objavljuje opće uvjete poslovanja kojima informira kupce o načinu narudžbe, plaćanja, dostave, ali i povrata proizvoda i novca. Ako na stranici internetske trgovine toga nema, savjetuje se da se putem nje ne kupuje”, dodaju.
Informacije za građane
Središnji portal za potrošače nudi niz korisnih savjeta građanima koji im mogu pomoći u tome da se sigurnije ponašaju na internetu.
Internet je doista postao raj za kibernetičke kriminalce pa je neke stvari potrebno ponoviti više puta kako bi se zaštitili i kako ne biste postali žrtvom prijevare: dobro pazite na osobne podatke i razmislite kakve podatke dijelite putem društvenih mreža, svaku sumnju u vezi vašeg on-line računa odmah prijavite banci, on-line plaćanja radite samo preko sigurnih internet stranica (https: protokol) i koristeći sigurne načine povezivanja na Internet (javne WIFI mreže mogu biti rizične), a svaki pokušaj prijevare prijavite policiji čak i ako niste postali žrtva.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!