Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja u javnu raspravu je poslalo prijedlog izmjena Zakona o trgovini, kojim uz otalo regulira radno vrijeme trgovina od ponedjeljka do subote - od 6 do najkasnije 21 sat, u pravilu bi trgovine bile zatvorene nedjeljom i blagdanima, a trgovci bi mogli izabrati 16 nedjelja tijekom kojih bi radili.

Svi zainteresirani svoje će prijedloge i mišljenja na predložene izmjene moći dati do 1. kolovoza, a sam zakonski tekst predviđa da njihova primjena krene s početkom 2022. godine.

Prema važećim zakonskim odredbama, trgovac samostalo određuje radno vrijeme prodavaonica i drugih oblika trgovine na malo, uzimajući u obzir primjerice potrebe kupaca, broj radnika i poštivanje njihovih prava i sl.

Izmjene, pak, reguliraju radno vrijeme trgovina od ponedjeljka do subote – s početkom najranije od 6,00 sati do najkasnije 21,00 sat.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić u izjavi za Hinu je podsjetio da neke trgovine rade i do 23 sata, a sada se ide na skraćivanje odnosno primjerenije radno vrijeme.

No, prijedlog da trgovine rade do 21 sat već sada izaziva reakcije pa tako neki mali trgovci i predstavnici nekih udruga poručuju kako je to posve neprimjereno posebice u turističkim mjestima i za vrijeme turističke sezone.

Tako i Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) prijedlog o ograničavanju radnog vremena smatra problematičnom. “Što se tiče ograničenja radnog vremena na rad do 21 sat, iako bi ova odredba trebala stupiti na snagu tek 2022. godine, smatramo ju problematičnom jer će sigurno ostaviti loš utjecaj na sve djelatnosti usko vezane uz turističku sezonu, kada znamo da u ljetnim mjesecima postoji tendecija i povećane potrošnje u kasnijim satima”, istaknuli su iz HUP-a.

Opće pravilo – nedjelja i blagdani su neradni

Predložene zakonske izmjene uvode i već najavljeno opće pravilo da su nedjelja i blagdani neradni dani.

Iznimka od tog općeg pravila bi bila mogućnost rada 16 nedjelja u godini po izboru trgovca, također u radnom vremenu od 6 do 21 sat.

“Uzimajući u obzir orijentiranost gospodarstva Republike Hrvatske na turizam, potrebu trgovina u manjim sredinama i turističkim centrima da maksimiziraju prihode tijekom turističke sezone, predlaže se da trgovac prema vlastitom izboru odredi 16 nedjelja u godini kada će raditi. Navedeno će pravilo biti horizontalno i odnosit će se na sve trgovce bez iznimki gdje obavljaju svoju poslovnu djelatnost”, objšnjavaju iz Ministarstva.

Sukladno prijedloženim izmjenama, iznimno bi nedjeljom i blagdanima mogli raditi prodajni objekti “na kolodvorima, zračnim i trajektnim lukama, brodovima, zrakoplovima i trajektima za prijevoz osoba i vozila, benzinskim postajama i pratećim uslužnim objektima na cestama, u bolnicama, u hotelima, u prostorima kulturnih i vjerskih ustanova, u prostorima koji su proglašeni zaštićenim područjem prirode u skladu s posebnim propisima, kao i na otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda, prodaju vlastitih proizvoda na tržnicama na veliko i malo te prigodnu prodaju na sajmovima i javnim manifestacijama”.

Na upit su iz Ministarstva pojasnili da za prodajne objekte u okviru tržnica na veliko i malo, prijedlog “podrazumijeva da svi prodajni objekti koji prodaju vlastite proizvode mogu raditi i nedjeljom”.

Navedene iznimke resorno Ministarstvo obrazlaže potrebama “opskrbe stanovništva, kontinuiranog obavljanja javnih usluga te rada onih objekata koji uobičajeno rade nedjeljom i blagdanima zbog specifičnosti potreba potrošača”.

Iznimke su, dodaju, uredili i poštujući načelno razmjernosti te time ispravljaju dosadašnju praksu prema kojoj je trgovina postala iznimka od općeg pravila o tjednom odmoru, za što se ne nalazi nužno opravdanje.

U odgovoru na upite Hine o predloženim izmjenama i dopuna Zakona o trgovini, iz Ministarstva su naveli kako se one predlažu “radi usklađivanja radnog vremena u djelatnosti trgovine s ostalim nacionalnim i međunarodnim aktima s ciljem osiguravanja veće kvalitete funkcioniranja društvene zajednice, odnosno usklađivanja privatnog i profesionalnog dijela života”.

Pritom da je prema istraživanjima koja je Eurofond provodio tijekom godina (2007-2016) vezano za usklađenost privatnog i poslovnog života u Europskoj uniji, Hrvatska jedna od zemalja u kojoj je neravnoteža najviše rasla u razdoblju od 2007. godine.

“Koeficijent usklađenosti privatnog i poslovnog života u Hrvatskoj je 2016. godine bio 3,7 i predstavlja najniži koeficijent u EU u promatranom razdoblju, dok je primjerice u Austriji 6,2, u Njemačkoj 6,3, kao i u Sloveniji.

“Stoga su i preporuke za Hrvatsku da putem politika koje imaju cilj pomoći radnicima, postigne bolju usklađenost poslovnog i privatnog života. U tom smislu, ovaj propis trebao bi proizvesti pozitivne učinke u ravnoteži poslovnog i privatnog života radnika u trgovini”, naveli su iz Ministarstva.

Također napominju kako svi zaintersirani mogu iznijeti svoje argumentirane prijedloge, koje će stručni nositelj uzeti u obzir prilikom izrade konačnog teksta prijedloga zakona.

HUP: Voljeli bi da Vlada više promišlja kako olakšati poslovanje a ne kako zabraniti ili ograničiti rad poduzetnicima

HUP, pak, u prvom komentaru predloženih izmjena poručuje kako bi voljeli da Vlada više promišlja o tome kako olakšati poslovanje poduzetnicima te kako fleksibilizirati radne odnose i popraviti poslovnu klimu, posebno u vremenu gospodarske krize, a manje o tome kako zabraniti ili ograničiti rad poduzetnicima.

“U HUP-u smo suglasni oko toga da ne podržavamo zabrane rada u bilo kojem smislu jer smatramo da bi i inače, a posebno u koronakrizi, svaka zabrana donijela štetu svim djelatnostima te negativno utjecala na gospodarski oporavak, rast i razvoj”, istaknuli su.

Posebno je problematično tretirati jednu djelatnost drugačije od ostalih, ističu iz HUP-a i dodaju da se stoga zalažu za istovjetan tretman svih sektora po pitanju radnih prava jer smatraju da je sve drugo potencijalno protuustavno.

Tema rada nedjeljom je horizontalna i osim trgovine tiče se i drugih djelatnosti, istaknuli su iz HUP-a, iz kojeg predlažu urediti rad nedjeljom kroz krovni Zakon o radu, a ne putem Zakona o trgovini kako je to do sada bio slučaj.