Novi podaci zavoda za statistiku pokazuju da inflacija usporava već šesti mjesec za redom. Prema indeksu potrošačkih cijena, stopa inflacije u svibnju ove godine iznosila je 7,9 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, dok je u odnosu na mjesec ranije bila 0,5 posto. Iako su brojke bolje nego lani, građani ne osjete da žive bolje.
Cijene na štandu Ane Marinke Brkić diktiraju ponudu i potražnju. Kaže, nešto je skuplje, ali nešto i jeftinije nego prošle godine.
“Znači mi smo ušli u eurozonu u najvećoj inflaciji što nije dobro i onda je nastao jedan veliki, veliki rast cijena, gdje smo se izbezumili i nismo mogli složiti cijene. U jednom su trenutku cijene toliko narasle i mi smo se pogubili. To nas jako puno košta, počevši od repromaterijala kojemu je cijena jako porasla i meni je žao što moj kupac to osjeti, ali dizanje cijena je bilo neminovno”, rekla je Ana Marinka Brkić, prodavačica na tržnici Trešnjevka.
I njena kolegica nekoliko štandova dalje objašnjava da cijene rastu i spuštaju se ovisno o trenutnom urodu.
“Što se tiče inflacije ljudi nemaju uopće osjećaj za taj euro zato što im je jedan euro došao kao jedna kuna i rijetko tko računa, a inflacija je užasno velika. To se tu ne osjeti jer se mi prilagođavamo, ovisno je li više ili manje robe u nekom periodu što dolazi, što ne dolazi, ali po dućanima se to jako, jako vidi”, rekla je Nataša Levak.
Novi podaci zavoda za statistiku pokazuju kako inflacija usporava. Prema indeksu potrošačkih cijena, stopa inflacije na godišnjoj razini smanjila se tako šesti put zaredom, nakon što je u studenome prošle godine dosegnula rekordnih 13,5 posto. U svibnju je došla na 7,9 posto, što je najniža stopa od ožujka prošle godine.
Ali ono što građani osjete je da cijene i dalje rastu.
“Povišenje mirovine ne prati što mi trošimo i kupujemo”
“Ja usporavam, a inflacija ubrzava….ne vjerujem”, rekla je jedna građanka, dok je drugi građanin rekao: “Mislim da će usporit tek za godinu ili dvije.”
“Neki proizvodi rastu i dalje, možda par proizvoda stagnira, al mislim da mi to ne osjetimo, ovo povišenje mirovine ne prati što mi trošimo i kupujemo”, komentirao je jedan umirovljenik.
U sektoru graditeljstva osjeti se pad cijena materijala od kojih se neki vraćaju na period iz 2020. godine.
“Ja očekujem da bi i cijene gradnje trebale pasti s obzirom na padanje cijene materijala, za sad se to još uvijek ne dešava, ali očekujem da bi se i to trebalo stabiklizirati. najveći je tu nedostatak radnika i nedostatak građevinskih tvrtki”, rekla je potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore (HGK) za graditeljstvo Mirjana Čagalj.
Građevinske tvrtke mogu birati poslove, kojih trenutno ima puno, a novca nikad više. A nekretnine ostaju građanima nepriuštive. Poput građana, ni saborski zastupnici iz oporbe ne vide razlog za slavlje.
“Sada taj rast cijena usporava, ali taj rast od 8 posto ide na sav onaj rast koji smo imali do sad”, kazao je Nikola Grmoja iz Mosta.
“Ono što brojke govore da su plaće nominalno rasle 16 posto, da je inflacija bila 20 posto, što nam govori da ljudi žive gore, a sama je hrana poskupila 30 posto i to vidi svatko od nas kad uđe u dućan”, kaže SDP-ov Mišel Jakšić.
“Ne vidim da se radi dovoljno na onome što uistinu generira inflaciju. Prema podacima i Hrvatske narodne banke, ali i Europske središnje banke, a to su veliki profiti i marže koje čine dvije trećine inflacije. Ništa se na tome ne radi, od onih prvotnih inicijativa na početku godine, sve je to splasnulo”, rekla je saborska zastupnica Vesna Vučemilović.
Trebat će ta inflacija usporiti još i više, da bi građani živjeli malo bolje.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
PROČITAJTE JOŠ
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare