U gomili crnih vijesti o prometnim nesrećama na ovdašnjim cestama naprosto je nevjerojatno saznanje koliko ih se događa na istovjetan način - slijetanjem vozila s kolnika i udarcem u prilazni betonski most.
U gotovo cijeloj kontinentalnoj Hrvatskoj sela su formirana na sličan način. Duž glavne ulice kuće su odmaknute od glavne ceste, između njih je odvodni kanal, a prilazi kućama zapravo su mali betonski mostovi ispod kojih su ostavljeni otvori da bi prema potrebi voda mogla otjecati kroz kanal.
Upravo ti betonski mostići ponajveća su opasnost na našim cestama, mjesta fatalnih udara na kojima vozači i putnici u sletjelim i smrskanim vozilima pogibaju, u boljem slučaju završavaju s teškim ozljedama i osakaćeni, a vrlo rijetko prolaze neokrznuti. Posljednja u nizu takvih nesreća dogodila se prošloga utorka rano ujutro u Kuli kod Kutjeva u požeškom kraju, gdje su prilikom slijetanja poginula dvojica mladića u dobi od 17 i 23 godine nakon što su jurećim vozilom sletjeli s ceste i udarili u betonski most, potom i stablo ispred jedne kuće.
Gomila sličnih tragičnih vijesti
Nasumičnim traženjem u rubrikama crnih kronika samo nekoliko mjeseci unatrag nalazimo desetke sličnih tragičnih vijesti. Izdvajamo neke.
Početkom travnja u Čepinu kod Osijeka poginuo je 44-godišnjak koji je automobilom sletio u odvodni kanal i zabio se u betonski most. Koncem lipnja javnost je bila potresena viješću da je preminula djevojčica koja je u Bulincu kod Bjelovara, kao suvozačica na nezgrapnom quadu, nakon slijetanja i udara u betonski most preminula u bolnici od zadobivenih ozljeda glave. Početkom, pak, lipnja u Nartu je 69-godišnjakinja izgubila život sletjevši osobnim automobilom s ceste te također udarivši u betonski most.
Više sreće imali su 64-godišnjak koji je početkom ožujka u Biljevcu kod Varaždina sletio s ceste i udario u betonski most, trojica muškaraca kojima se isto dogodilo u Bojani kod Bjelovara te vozačica koja je u Donjem Dragancu kod Čazme zahvatila kotačima vozila bankinu, sletjela s ceste i također udarila u betonski most. Oni su preživjeli nesreće. Sredinom travnja vatrgasci su u Koritni kod Đakova iz kombija izvlačili trojicu koji su sletjevši s ceste udarili u betonski most. S težim ozljedama prošla je i vozačica koja se u Velikoj Trnavi kod Grubišnog Polja zabila vozilom u betonski mostić.
“To je nacionalni problem!”
Crne kronike pune su ovakvih vijesti koje uvijek imaju iste zajedničke nazivnike: neprilagođena brzina vožnje, malo kontinentalno naselje, odvodni kanal uz cestu i betonski mostić na kojemu prometna nesreća najčešće završava pogibijom ili preživljavanjem s teškim ozljedama.
“To je nacionalni problem”, kaže nam prometni stručnjak prof. dr. Željko Marušić.
“Uz ceste bi trebale biti zaštitne barijere, a ovo je praktički zamka. Prave se ustupci radi funkcionalnosti pa uz ceste imate odvodne kanale što je najjeftinija varijanta. Tamo bi trebale biti postavljene cijevi sa šahtama, ali to puno košta. A čim ispred kuća imate takve kanale, morate imati i prilaz s ceste. A ljudi slijeću vozilima, udaraju u te betonske prilaze i ginu”, pojašnjava.
Najnesigurnija prometna mjesta
Isti je problem, dodaje, posvuda u kontinentalnoj Hrvatskoj.
“To spada u red najnesigurnijih prometnih mjesta i najgorih mogućih prometnih situacija. Udar vozilom u betonski most u rangu je s udarima u armiranobetonske stupove ili stabla kraj cesta. S tim da udarac u betonski most može biti gori od udarca u armiraniobetonski stup ili stablo. Ako u njih udarite malo bočno možete još i dobro proći. No kad sletite u odvodni kanal, ako je tamo betonski most, onda nema dobre opcije”, kaže Marušić.
Po njegovim riječima, takve ceste ne ispunjavaju osnovne europske sigurnosne uvjete EuroRAP.
“To su ceste koje ne opraštaju greške”
“Da je po kriterijima EuroRAP-a, na svim dionicama cesta uz koje su odvodni kanali s betonskim mostovima trebalo bi dodatno ograničiti brzinu i postaviti vibracijske trake ili zaštitnu ogradu uz cestu. Ovo ovako je kao da živite u zgradi na 20. katu, a nemate ogradu na balkonu”, slikovito opisuje opasnost ovaj prometni stručnjak.
Postojeće stanje, kaže, posljedica je štednje. A rješenje postoji.
“Trebalo bi u odvodne kanale postaviti velike cijevi, iznivelirati ih i staviti šahte. Ali to sve košta pa je puno jednostavnije i jeftinije iskopati kanal. Nije problem ni u samom odvodnom kanalu, nego u tim poprečnim prilazima, mostićima. To su onda ceste koje ne opraštaju greške. Kad prevelikom brzinom sletite u taj kanal, gotovi ste”, upozorava Marušić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!