Glavna tajnica Vijeća Europe Marija Pejčinović Burić u N1 Studiju uživo komentirala je situaciju u Ukrajini kao i što će se događati s Rusijom koja je sad izbačena iz Vijeća Europe.
“Svi znamo taj 24. veljače kad smo se svi probudili da je ponovno rat u Europi i odmah se postavilo to pitanje. Brzo smo osudili tu agresiju i otad sva naša tijela svakodnevno rade, pozivaju Rusiju da okonča agresiju. Unatoč tome rat i dalje bijesni i jedini izlaz koji smo vidjeli bio je prvi korak – suspenzija, a brzo nakon toga su članice odlučile isključiti Rusku Federaciju iz Vijeća Europe. To je teška odluka, jedina situacija u kojoj se Vijeće Europe našlo na takvom putu, no i jedina moguća”, objasnila je Marija Pejčinović Burić dodajući da je odluka VE-a o izbacivanju Rusije bila jednoglasna.
VEZANE VIJESTI
Ističe da bi svi voljeli vidjeti drugačiju Rusiju, no zasad nema naznaka da će se nešto promijeniti i da će se možda htjeti vratiti u Vijeće Europe: “Svi bismo željeli da se ovo nije dogodilo. Preduvjet za državu koja nije članica da se uključi u Vijeće Europe, jest da se vrati tim vrijednostima, da ih potvrdi u stvarnosti i ako se to dogodi, Rusija sad nije takva država, statut je jasan za nove članice – postoji cijeli put aplikacija i odluka relevantnih tijela. Sad je prerano o tome govoriti. Svi bismo voljeli vidjeti demokratsku Rusiju koja podržava ljudska prava. Na njima je da u budućnosti odaberu put.”
“Europska konvencija o ljudskim pravima kaže da nakon što stranka prestane biti članicom konvencije, još šest mjeseci su moguće aplikacije. Imamo autentično tumačenje suda i izvjesno je da, ako je prestalo članstvo 16. ožujka, da će se 16. rujna morati prestati koristiti prava. Odluke Europskog suda za ljudska prava su obvezujuće”, dodaje.
Pejčinović Burić je otkrila i da odnosa s Bjelorusijom praktički nema:
“Da, to je jedna od rijetkih država koja nije članica Vijeća Europe. Bjelorusija još uvijek primjenjuje smrtnu kaznu, a ukidanje je preduvjet za članstvo. S Bjelorusijom su suspendirani odnosi u dijelu gdje su već bili na niskim granama zbog režima koji krši ljudska prava – pravo na mirno okupljanje, sloboda medija… Odnosi s Bjelorusijom su i prije bili svedeni na minimum i suradnje praktički nije bilo. Kad Bjelorusija služi kao poligon za napade na našu državu članicu, smatrali smo kao gestu da upozorimo Bjelorusiju da takvo ponašanje nije kompatibilno s državom koja može razmišljati o članstvu u Vijeću Europe. S režimom kakav je u Bjelorusiji više nema suradnje.”
Na pitaje kako Vijeće Europe može utjecati na Rusiju, rekla je: “Rusija je sad treća zemlja za Vijeće Europe. Osim apela teško da bilo što drugo možemo. No, sad želimo pomoći Ukrajini. Mi možemo prikupiti dokaze o ratnim zločinima da bi se u budućnosti mogli procesuirati. U kontaktu smo s državnim odvjetništvom Ukrajine kojima pomažemo našom ekspertizom. Vijeće Europe nije institucija koja se bavi procesuiranjem kaznenih djela niti je direktno uključena.”
Govoreći o humanitarnoj krizi posebno je istaknula trgovinu ljudima i iskorištavanje žena: “Izbjeglice koje su sad u nekoliko tjedana tražili pomoć, mislim da je već četvrtina stanovništva u toj kategoriji. Nismo direktno institucija koja radi na migracijama, ali imamo načine pomoći… Spomenuli ste trgovanje ljudima, izbjeglice su najčešće ranjivije skupine, a time su pogodnije žrtve za trgovce ljudima i već smo upozorili da moramo paziti da se trafficking ne događa.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare