Na dan kad je papa Franjo pozvao na svjetsku molitvu za mir u Ukrajini, u Parizu počinje novi krug pregovora o ukrajinskoj krizi. Može li se taj problem riješiti dijalogom ili je invazija ruske vojske realnost. Bosna i Hercegovina u izbornu godinu ušla je bez novog izbornog zakona. Koliko je izgledno da se o tome postigne dogovor, a koliko su ozbiljne prijetnje Milorada Dodika o otcjepljenju Republike Srpske. O tim i ostalim svjetskim aktualnostima u Pressingu su govorili govore urednica vanjske politike Nove TV Ivana Petrović i stručnjak za međunarodne odnose Goran Bandov, ujedno suautori knjige “Diplomatski pečat – sasvim osobno” izdane u povodu 30. obljetnice međunarodnog priznanja Hrvatske.
Hrvatska je u 30 godina od međunarodnog priznanja ostvarila većinu vanjskopolitičkih ciljeva, no koliko smo daleko daleko od početnih želja prije 30 godina? Jako daleko, smatra Petrović.
“Sve je kretanje, cilja konačnog nema. Knjiga pokazuje da je Hrvatska u 30 godina postojanja imala u svakom desetljeću, u prvom najviše, nekoliko velikih izazova. Ni kroz jedan izazov nije prolazila lagano, ali sve je uspjela savladati. Novi izazovi su pred nama. Nadam se da ćemo u sljedećem izdanju moći ispričati priče diplomata, ljudi koji su sudjelovali oko ulaska u Schengen i eurozonu. Knjigu smo odlučili pripremiti da bismo ljude bolje upoznali s ključnim protagonistima hrvatske diploamcije i politike toga doba jer moje mišljenje je da ljudi to ne vrednuju dovoljno. Diplomacija nisu kristalne čaše. Knjiga pokazuje što su, pogotovo u prvom desetljeću, sve ti ljudi radili, koliko su bili motivirani. Nije bilo ni novaca, nije Hrvatska imala ni puno prijatelja, a kako su otvarali prilike. Vidi se ono što danas nedostaje, a to je snažna interakcija s vlastima u Zagrebu”, rekla je Petrović.
VEZANE VIJESTI
Za diplomaciju se kaže da bi trebala biti nevidljiva i tiha. Posljednjih dana predsjednik Zoran Milanović je sve samo ne tih, pogotovo kada su u pitanje izjave o ukrajinskoj krizi. Premijer Andrej Plenković mu pak javno odgovara.
“To je daleko od diplomacije. Ona je uvijek tiha. Kada je glasna, s razlogom je glasna, ali ona je prvenstveno tiha. Mi smo se potvrdili okupiti stotinjak ljudi, kreatora hrvatske vanjske politike, nositelja, diplomata, išli smo s krugom predsjednika, premijera, ministara vansjkih poslova, veleposlanika, konzula… Uključili smo ljude koji su na neki način u onim prvim godinama doprinijeli priznanju Hrvatske, ulasku Hrvatske u međunarodne organizacije. Kada dotičete današnje čelništvo Hrvatske, oni jesu djeca diplomacije, no ovo sada što se događa nije diplomatski način funckioniranja, ali oni nemaju tu ulogu, imaju političku ulogu i šalju političke poruke. Volio bih da poruke koje se šalju budu ujednačene, pogotovo kada je vanjska politika u pitanja jer to pokazuje da ste vjerojdostojan partner. Javne poruke ovog tipa se ne šalju na taj način, to nije nešto što je poželjno ako želite pokazati da ste vjerodostojan partner”, smatra Bandov.
Komentirajući ukrajinsku krizu, Petrović je naglasila da je “problem u sadašnjoj situaciji da Ukrajina ništa ne poduzima”.
“Previše se oslonila na Ameriku, oni su ih lagano navaukli, a onda ostavili u brisanom poslu. Mora se uključiti u priču vlastitim diplomatskim kapacitetom. Ne vidim da njihov ministar vanjskih poslova hoda po svijetu, održava sastanke. Mislim da današnji pregovori u Parizu neće uspjeti, to su pregovori na razini političkih savjetnika, na niskoj razini. Mislim da Vladimir Putin želi isključivo ženevski format, želi pregovarati s Joeom Bidenom. Rusija želi biti poštovana. Putin šalje poruku Ruske Federacije kao globalnog igrača, ne u duopolarnom svijetu SAD-a i Kine, nego u triolarnom u kojem je i Rusija”, rekla je Petrović.
“Do invazije neće doći, ovo je jačanje mišića”
Za izjavu predsjednika Milanovića ruski mediji kažu da je zapravo rekao ono što većina u Europi misli – da Ukrajini nije mjesto u NATO-u.
“Sama Ukrajina je dosta daleko od NATO-a, mora napraviti unutarnju reformu da bi bila spreman za bilo kakva razmišljanja o ulasku u NATO ili neku drugu organizaciju. Europska unija, koja ima niz instrumenata, prije svega ekonomskih, nije ništa konkretno učinila za Ukrajinu. Potpuno je zanemarila Ukrajinu, i Bjelorusiju, koncentrirana je na unutarnja pitanja – eurozona, Brexit, uvijek je neko drugo pitanje Da je Europa pravovremeno reagirala ne bi bilo prostora za neke druge svjetske igrače. Europa je nedovoljno angažirana”, kaže Bandov.
“Rusija smatra da je Ukrajina, kao i Bjelorusija i zemlje u okruženju, u njihovom geopolitičkom dvorištu i shvatili su da je NATO došao preblizu i krenuli su u jednu diplomatsku operaciju, ali potmognutu vojnom i obavještajnom komponentom. Od Poljske, Baltika, Ukrajine kao ključa, pa sve do Balkana, ne bi li zauzeli što bolju poziciju u pregovorima i ne bili s Amerikom postigli dogovor i da sve što dogovore, da se ozakoni i postane dio međunarodnog prava”, dodala je Petrović.
Bandov vjeruje da ruske invazije neće biti.
“To je samo jačanje mišića i zauzimanje što bolje pozicije u pregovorima između Bidena i Putina i njihovih izaslanstava”, rekao je Bandov te dodao da rusija inzistira na Sporazumu iz Minska jer je on za nju najpovoljniji.
“Ono što je cilj Rusije u operaciji je razjediniti članice NATO-a i EU-a, što mislim da i nije veliki problem jer zemlje članice, posebice EU-a za sebe, iznad ili ispod stola, vode nacionalne bilateralne razgovore. Ukrajina mora početi provoditi svoju diplomaciju, sama se angažirati, treba početi provoditi Minsk, što ona nažalost ne radi. Za to je potreban šrioki, dugi diplomatski okvir, a diplomacija je spora, temeljita, tiha i ona ide korak po korak, tako da mislim da su sve mogućnosti otvorene”, rekla je Petrović.
Da se Ukrajina mora više osloniti na sebe, slaže se i Bandov.
“Treba tražiti partnere i to je dobro, ali mora se puno više osloniti na sebe jer svaki od tih partnera će gledati i svoje interese. u ovom momentu ona samo kaska za incijativama drugih umjesto da nešto sama pokuša”, rekao je.
“Putin je državnik koji kad sjedi za šah pločom ne vuče neočekivane poteze, on zapravo sve najavi. On je rekao sve, samo njega treba znati čitati”, dodala je Petrović.
Situacija u BiH: “Bošnjaci žele zadržati status quo, a to više nije moguće”
Bosna i Hercegovina ušla je u izbornu godinu, još uvijek nema novog izbornog zakona što traže tamošnji Hrvati, ali i nekoliko presuda Europskog suda za ljudska prava traži da se izmijeni taj zakon. Pregovori se vode, može li doći do pomaka?
VEZANA VIJEST
“Po nome što sam vidjela nisam preveliki optimist. Bakir Izetbegović nije spreman na kompromis, nego taj kompromis je kompromis koji se traži od Hrvata da uđu u kompromis, da se smanje ovalsti Doma naroda koji je isključivo narodno koncipiran i da odlučuje samo o vitalnim nacionalnim interesa. Kada bi Hrvati na to pristali, a mislim da neće, to bi u perspektivi značilo njihovu političku smrt i to bi vodilo k stvaranju dva entiteta, bošnjačkog i srpskog, a dugoročno možta u disoluciju BiH, što zapravo nitko ne bi želio”, mišljenja je Petrović.
“Ono šo Bošnjači žele, po meni, jest zadržati status quo. A status quo znači i dalje provoditi izbore po postojećem zakonu i dalje ne moći legitimirati svog člana Predsjedništva i dalje ne moći imat nacionalno konicipran Dom naroda. Bošnajci bi status quo, a to više nije moguće. Ono što traže Hrvati je najmanje invazivno – implementaciju presude Ustavnog suda po apelaciji Ljubić koja kaže da Dom naroda nije Dom županija, nego Dom konstitutivnih naroda i traže provedbu odluke Suda za ljudska prava koja govori slično”, dodala je.
Bandov naglašava da dogovora mora biti, ali je pitanja kada će se on dogoditi.
“Kad će svi akteri biti spremni. Bez Hrvata u BiH nema BiH. Oni su integrativni faktor, bez njih bi se BiH vrlo jednostavno mogla raspliniti. stvanro ulao bh hrvata jest integrativna. Dayton je dao jedan prilično kvalitetan okvir. No danas se otišlo daleko od izvorog Daytona. To ne bi bio problem kad bismo za to imali suglasnost svih aktera, no ona ne postoji. BiH se mora vratiti nekoliko koraka unazad i pronaći kompromisna rješenja koja će odgovarati svim konstitutivnim narodima”, smatra Bandov.
Osvrnuo se i na česte najave Milorada Dodika o secesiji Republike Srpske.
“Da je mislio ozbiljno, on bi odmah to proglasio. Rekao je da će se u određenom vremenskom periodu to dogoditi. Da je htio, mogao je. To je jedno taktičko igranje i vjerujem da će se vratiti u institucije, nakon dogovora s Aleksandrom Vučićem. Dogovor između Hrvata i Bošnjaka mi se nameće kao jedino logično rješenje. Bošnjaci moraju shvatiti da Hrvati stvarno jesu njihov politički prijatelj”, kazao je Bandov.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare