Zbog nemogućnosti pronalaska kvalitetne radne snage, mnogi poslodavci posegnuli su za zapošljavanjem studenata - osobito u vrijeme turističke sezone kada je i potražnja za radnom snagom veća. Mnogi poslodavci nalaze se pred zidom jer s trenutnom satnicom koja iznosi 29 kuna i 30 lipa većina studenata prijeđe prag maksimalne zarade od 15 tisuća kuna čime prestaju biti porezna olakšica roditeljima.
Toga se boji i Magdalena, studentica Kemijsko-tehnološkog fakulteta u Splitu. “Taj limit se prijeđe u samo dva mjeseca tijekom sezone, a hvala Bogu, godina ima 12 mjeseci, tako da smatram da je to jako loše napravljeno. 15 tisuća kuna na cijelu godinu je jako malo s obzirom na to da satnice svake godine rastu, a nama studentima je novac više nego potrebni.”
Prošle godine na području Splita prag od 15 tisuća kuna prešlo oko 1.700 studenata od njih ukupno 4 tisuće. Drugi prag, u koji ulaze oni koji roditeljima nisu porezna olakšica i mogu zaraditi do 63 tisuće kuna da ne plate porez i prirez, prešlo je oko 500 studenata.
vezana vijest
Brojni poslodavci su stava da bi se onim studentima koji su roditeljima porezna olakšica trebala omogućiti veća zarada kako bi svi bili na dobitku: I studenti i poslodavci, ali i kako bi u konačnici mogli ostati dulje i raditi. Također, smatraju i kako bi povećanje životnih troškova, inflacija i brojna poskupljenja trebala pratiti i studentsku satnicu pa tako i povećanje limita.
Zbog svega smo upitali Ministarstvo znanosti i obrazovanja misle li podignuti limit zarade stduentima. Odgovaraju da nisu dobili nikakve pritužbe, a ako za tim bude potrebe Ministarstvo će razmotriti potrebu za prilagodbom i oko mogućnosti eventualnih izmjena konzultirati nadležno Ministarstvo financija u čijoj su nadležnosti Zakon o porezu na dohodak i Pravilnik o porezu na dohodak.
Odgovor Ministarstva
Njihov odgovor prenosimo u cijelosti:
“Postoje dva bitna praga na koja se mora paziti na godišnjoj razini (od 1. siječnja do 31. prosinca). Prvi prag je na 15.000,00 kuna (od 1. siječnja 2017. godine), a drugi prag na 63.000,00 kuna godišnje (od 1. siječnja 2020. godine). Prvi se prag odnosi na poreznu olakšicu roditeljima, a drugi na plaćanje poreza na dohodak.
Što se tiče limita u smislu ostvarenih naknada za obavljanje studentskih poslova na temelju Zakona o obavljanju studentskih poslova (Narodne novine, broj 96/18 i 16/20), isti su regulirani Zakonom o porezu na dohodak i Pravilnikom o porezu na dohodak a koji su u nadležnosti Ministarstva financija. U smislu prihoda ostvarenih od obavljanja studentskih poslova, dva su bitna praga na koja student mora obratiti pažnju na godišnjoj razini. Prvi prag reguliran je člankom 17. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 138/20) a odnosi se na godišnje prihode manje od 15.000,00 kuna ostvarene putem žiro računa i utječe izravno na poreznu olakšicu roditeljima. Drugi prag u iznosu od 63.000,00 kuna odnosi se na obvezu plaćanja poreza na dohodak godišnje i suma je neoporezivog iznosa od 15.000,00 kuna na koji studenti imaju pravo u skladu s člankom 6. stavkom 1. Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 10/17, 128/17, 106/18, 01/19, 80/19, 01/20, 74/20, 1/21) i osobnog godišnjeg odbitka koji od 1. siječnja 2020. godine iznosi 48.000,00 kuna. Ako se želi izbjeći naknadno plaćanje poreza odjednom (iznos ovisi o primanjima roditelja), roditelj može u Poreznoj upravi predati zahtjev za odjavu s porezne kartice studenta, odnosno djeteta kao uzdržavane osobe. U tom slučaju, roditelju, ako je zaposlen, kroz plaću se obračunava veći iznos poreza koji je ravnomjerno raspoređen tijekom godine. Nakon što student u kalendarskoj godini na temelju ugovora o obavljanju studentskih poslova uprihodi više od 15.000 kuna, na iznos iznad 15.000,00 kuna obračunat će se 24 posto poreza, ali se on neće plaćati do godišnjeg iznosa od 63.000,00 kuna. Student postaje obveznikom plaćanja poreza na dohodak u iznosu od 24 posto kada uprihodi preko 63.000,00 kuna godišnje.
S obzirom na opisano, razvidno je da je ostvarivanje naknada za obavljanje poslova na temelju Zakona o obavljanju studentskih poslova, za studenta izvođača, znatno povoljniji oblik ostvarivanja prihoda za vrijeme studiranja u smislu obveze plaćanja poreza, prireza i doprinosa od bilo kojeg drugog ugovornog oblika. Svaka druga ugovorna osnova za isplatu naknade za obavljanje određenog posla podrazumijevala bi više financijske izdatke u smislu obveze plaćanja poreza na dohodak neovisno o visini ukupno ostvarenog godišnjeg iznosa a u skladu s posebnim propisima.
Zaključno, Ministarstvo ne smatra način uređenja ovih obveza otegotnima niti je o tome zaprimalo podneske studenata stoga se u ovom trenutku ne razmatra korekcija predmetnog limita. Ukoliko se utvrdi da važeća ograničenja zaista uzrokuju određene prepreke studentima u obavljanju studentskih poslova, utoliko će Ministarstvo razmotriti potrebu za prilagodbom i o mogućnostima eventualnih izmjena konzultirati nadležno Ministarstvo financija u čijoj su nadležnosti Zakon o porezu na dohodak i Pravilnik o porezu na dohodak”, stoji u odgovoru Ministarstva na upit N1 televizije.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!