Slučajno ili ne, u godini održavanja parlamentarnih izbora ponovno je iz neke ladice izvučena tema reaktiviranja obveznog vojnog roka. U ovdašnjoj se javnosti ta priča opet zakotrljala tragom vijesti da u susjednoj Srbiji, na poticaj tamošnjeg vojnog vrha, ozbiljno razmatraju vraćanje obveze služenja vojnog roka.
U Hrvatskoj se argumentacija zagovaratelja vraćanja obveznog vojnog roka – koji nije ukinut nego zamrznut 2008. godine – većinom svodi na to da je nakon ruske agresije na Ukrajinu uzdrmana sigurnost Europe te da niz europskih zemalja razmatra isto. Jedan od argumenata koji se čuju jest i potreba da se današnje generacije barem nekako nauče osnovnim vojnim vještinama.
Za očekivati je da će ovo biti jedna od tema predizborne kampanje. Stoga smo pitali pet vodećih političkih stranaka – onih s najboljim rejtingom u recentnim anketama, kakav im je stav o reaktivranju obveznog vojnog roka te u kojem obliku. Do objave teksta odgovore smo dobili iz HDZ-a, SDP-a, Domovnskog pokreta i Možemo!, no ne i iz Mosta.
HDZ: Tema kojoj ne treba jefini populizam
U HDZ-u kažu da je o tome sve već rekao ministar obrane Ivan Anušić, koji je ujedno potpredsjednik stranke. On je prije desetak dana izjavio da “vojna obuka ni u jednom trenutku ne smije postati politička tema”.
“Geopolitička situacija u okolici Hrvatske i u cijelom svijetu zahtijeva politički konsenzus oko tog pitanja”, rekao je Anušić.
U HDZ-u, pak, kažu da “svaka ozbiljna država vodi računa o globalnoj sigurnosnoj situaciji” i da “Vlada svakodnevno radi na jačanju sigurnosnih sastavnica i sustava domovinske sigurnosti”.
“Hrvatska vojska, pak, stalno radi informativne kampanje kako bi mladi ljudi izabrali vojni poziv. No, u okolnostima ugroza diljem svijeta, ruske agresiju na Ukrajinu i izazove na Bliskom Istoku, očekujemo da MORH uskoro predloži koncept nekog oblika vojne obuke. Koliko bi ona trajala, ali i svi drugi detalji moraju biti predmet stručne analize. Riječ je preozbiljnoj temi koja zahtijeva operativno, financijsko i infrastrukturno usuglašavanje, a ne jeftini dnevnopolitički populizam, čemu svjedočimo proteklih tjedana”, odgovorili su nam iz HDZ-a.
SDP: Nema potrebe, to je HDZ-ova predizborna laž
U SDP-u drže da je ta tema “HDZ-ova predizborna laž”.
“Mitovi o obveznom vojnom roku koji bi dječake pretvorio u muškarce su dio obaveznog predizbornog folklora desnih i nacionalističkih stranaka, o kojem slušamo jednom u četiri godine, a u međuvremenu ne budu u stanju napraviti ništa po tom pitanju (Da, mislimo na HDZ!). Stoga tu HDZ-ovu predizbornu laž ne možemo drukčije tretirati, jer će ona nestati odmah nakon izbora, kao i svaki put do sada”, poručuju iz SDP-a.
Podsjećaju da se Hrvatska, kao članica NATO-a, opredijelila za profesionalizaciju vojske.
“Smatramo da resurse koje imamo na raspolaganju moramo uložiti u naše profesionalne vojnike kako bi u okviru mogućnosti i potreba bili maksimalno osposobljeni za obavljanje svojih vojnih zadaća”, ističu.
U SDP-u se, međutim, pitaju tko bi takvu obuku provodio (“jer tih ljudi trenutno u HV-u nema”), gdje bi se odvijala i koliko bi priprema trajala.
“Rat u Ukrajini nas je sve zajedno naučio da nam danas treba motivirana, adekvatno plaćena, dobro opremljena i još bolje obučena vojska koja je u stanju upravljati i strateški i taktički koristiti moderne sustave koje joj treba osigurati, od protuzračne obrane, dronova, do umjetne inteligencije. Umjesto toga, HDZ nudi nekakvih mjesec dana obuke koja će ročnike u slučaju sukoba više ugroziti, nego im pomoći. Zbog svega toga, SDP se protivi ideji obveznog, jednomjesečnog vojnog roka. Vojsku treba prepustiti profesionalcima i dobrovoljcima”, kažu.
Ukratko, u SDP-u smatraju da nema nikakve potrebe za obaveznim vojnim rokom i podsjećaju na Ustavom zajamčen priziv savjesti.
DP: Uvesti barem tri mjeseca obveznog roka
U Domovinskom pokretu kažu nam da je upravo zamjenik predsjednika njihove stranke, Mario Radić, pokrenuo javnu raspravu o povratku vojnog roka prijedlogom o vojnoj obuci krajem srednjoškolskog obrazovanja.
“Taj su prijedlog mnogi akteri na političkoj i medijskoj sceni najprije ismijavali, da bi nekoliko dana kasnije i iz Vlade čuli vrlo slične prijedloge nakon čega se o tome počelo sve više javno raspravljati. Prijedlog o osnovnoj vojnoj obuci u srednjoj školi iznijeli smo kao minimum minimuma kako bi se pokrenula javna rasprava o toj prevažnoj temi. Jasno je da, dugoročno gledano, treba vratiti vojni rok”, kažu u DP-u nabrajajući neuralgične krizne točke u svijetu – od Ukrajine i Bliskog istoka do Tajvana pa i zapadnog Balkana.
“Međunarodne odnose današnjice obilježavaju geopolitički sukobi velikih sila i sve snažnije naoružavanje. Ako tome dodamo hrvatsko sigurnosno okruženje i povijesno iskustvo, nameće se logičan i nedvojben zaključak da nije pitanje treba li uvesti vojni rok, nego kada ga uvesti i u kojem obliku. Sadašnji broj vojnika jednostavno ne odgovara sigurnosnim potrebama”, dodaju.
U Domovinskom pokretu smatraju da bi vojni rok trebao trajati minimalno tri mjeseca.
“Ovoj se temi ne smije pristupati politikantski, nego stručno. Naravno da je vojna tehnika važna, no ljudska komponenta, a ovdje se upravo o tome radi, uvijek je najvažnija. Neke početne procjene govore da bi vojni rok godišnje Hrvatsku koštao oko 170 milijuna eura. Za neke je to velik trošak, no ako znamo da je sigurnost temeljna funkcija države onda nam je i jasno da je uopće smiješno kalkulirati kad je ta tema u pitanju. Sigurnost nema cijenu”, poručuju iz DP-a.
Možemo!: Umjesto vojnog roka ojačati civilnu zaštitu
Posve na drugom fonu stav je stranke Možemo!.
“Smatramo da je porazno da se tema obaveznog služenja vojnog roka gotovo redovno pojavljuje u predizborno vrijeme što je dokaz da akteri koji otvaraju tu temu to rade iz čisto političkih, a ne objektivnih razloga. Držimo takav pristup ovoj temi krajnje neprimjerenim i neodgovornim. Možemo! nije za reaktivaciju obaveznog vojnog roka već se zalažemo za puno veću kvalitetu i profesionalnost modela dragovoljnog služenja vojnog roka koji je prvi korak ka jačanju profesionalne vojske. Dizanjem kvalitete tog programa, sigurno bi se povećao broj onih osoba koje žele i koje bi se dragovoljno uključivale u sustav oružanih snaga. S druge strane, zalažemo se i za jačanje sustava civilne zaštite jer nema sumnje da su klimatske opasnosti već tu, te da je potrebno građane osposobiti za pomaganje drugima u nevolji – od pružanje prve pomoći do sudjelovanja u akcijama obrane od poplava, požara i sličnog”, kažu u Možemo!”.
A što se tiče jačanja znanja i vještina vezanih za sustav civilne zaštite, one se – smatraju u Možemo! – mogu provoditi kroz sustav osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja, kao i kroz razne izvannastavne aktivnosti, poput onih izviđačkih.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare