Leonardo Bressan, predsjednik Nadzornog odbora KoHOM-a, govorio je u Novom danu o tome čemu se obiteljski liječnici protive u Zakonu o sigurnosti prometa na cestama te o spornim prijedlozima reforme zdravstva.
Ne zna zašto je s dnevnog reda nestao prijedlog izmjena zakona, koji predviđa prijavljivanje pacijenata koji privremeno ili trajno nisu sposobni upravljati vozilom, ali Bressan kaže da obiteljski liječnici pretpostavljaju da su se saborski zastupnici, koji su i sami liječnici, zabrinuli.
Pohvalio je reakciju pacijenata koji, kako kaže, dijele zabrinutost i smatraju da su obiteljski liječnici u pravu.
VEZANA VIJEST
“Izmjenama zakona mi smo izokrenuli cijeli sustav vrijednosti i zato se struka buni. Idemo na konkretan primjer: ako ste dijabetičar i redovito uzimate lijekove, vi ste sposobni i raditi i voziti. Ako ne uzmete redovito propisane lijekove, doći će do pogoršanja stanja i onda ste opasni za volanom. Mi smo izokrenuli cijelu priču i doveli jednu paraonoičnu situaciju”, pojasnio je Bressan.
Poručuje da se moramo vratiti osobnoj odgovornosti svakog pojedinca.
“Zato je nama blizak austrijski ili britanski model, gdje je vrlo visoko razvijen osjećaj odgovornosti svakog pojedinog građanina. Mi smo dužni upozoriti te mi to i činimo u svakodnevnom radu. Po britanskom modelu, pacijent je sam dužan prijaviti nadzornom tijelu”, kazao je Bressan.
“To je posao medicine rada”
Najsporniji dio prijedloga za obiteljske liječnike je što je teret odgovornosti na liječniku koji donosi procjenu.
“Ne znam iz kojeg razloga bi ja trebao biti odgovaran ako se moj pacijent ne pridržava mojih uputa. On preuzima odgovornost dalje za svoja postupanja”, kazao je Bressan dodajući da ne bježe od toga da će pacijenta upozoriti da njegovo stanje nije spojivo s daljnim upravljanjem vozila.
Smatra da bi se time trebala baviti medicina rada. “Prema trenutnom stanju pacijenta svakako ću mu preporučivati, ali ako se on ne pridržava mojih uputa, ne mogu biti odgovoran”, istaknuo je Bressan.
Na pitanje može li prijedlog proći bez podrške struke, Bressan odgovara da je u Hrvatskoj sve moguće, ali da će posljedice u tom slučaju biti teške. “Mi u obiteljskoj medicini ne smatramo sebe jedinom žrtvom, mi smo kolateralna žrtva, a oni koji će biti prave žrtve su naši pacijenti”, kazao je.
Nema nikakvih podataka
Otkrio je i da mu je ministar u razgovoru otkrio da nemaju empirijske podatke koji ukazuju da su zdravstvena stanja i lijekovi koje konzumiraju vozači veliki problem u prometu.
“Pitao sam ministra imate li vi u policiji podatke po kojima možete tvrditi da stvarno treba regulirati to pitanje uzimanja lijekova, promjene zdravstvenog stanja u usporedbi sa sigurnim upravljanjem vozilom. Pitao sam ga onda znači li to da predlažu zakon na temelju nečega što uopće ne znaju, a njegov odgovor je bio vrlo jasan – da”, kazao je Bressan.
Najavio je da neće odustati od borbe protiv ovog prijedloga. “Ako ne možemo riješiti problem s nadležnim ministrom, ići ćemo na sljedeću stepenicu. Pokušavali smo kroz godinu dana razgovarati s ministrom, sada smo se obratili predsjedniku Vlade. Nadamo se da će shvatiti da tu nešto ne funkcionira”, rekao je Bressan.
Rad na hitnom prijemu
Vezano uz prijedlog reforme zdravstva u kojem se spominje da bi se obiteljske liječnike moglo angažirati i na hitnom prijemu, a za što je ministar zdravstva Vili Beroš rekao da bi to bila samo povremena mogućnost, Bressan je kazao:
“Moram demantirati samog ministra, on očito nema dobre pravne savjetnike. On kaže da bi se to moglo samo iznimno događati. Toga nema u zakonu, spominje se samo obveza. To su preširoke ovlasti koje bi se kroz taj zakon davale pojedincima.”
Liste čekanja
“Zbog čega su tako duge? Već 2010. sam upozoravao da na listama čekanja ne mogu osvanuti pacijenti koji idu na redovite očekivane kontrole. Drugi par rukava, glavni generator je centralna država. Na dijelu je takozvana defanzivna medicina, kako u primarnoj tako i u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti. Mi smo gotovo jedina zemlja koja je zadržala stručnu pogrešku kao kazneno djelo liječnika. Ako ne osigurate sustav osiguranja odštete pacijentu zbog moje greške, onda je normalno da ja u strahu da nešto ne propustim, da ću generirati ogroman broj pretraga, od kojih će mnoge biti nepotrebne”, kazao je Bressan.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!