Premijer Plenković obratio se medijima.

“Uočili smo određene neprohodnosti u pogledu zdravstvenih i mirovinskih pitanjs. Vjerujem da ćemo izglasavanjem ovog zakona poboljšati njihov status, lakše će i brže ostvarivati svoja prava kao što će biti i s civilnim stradalnicima domovinskog rata”, rekao je na početku.

U nastavku je govorio kako su u 13 mjeseci otkako su uvedene mjere pomoći zbog koronavirusa, uložili 11,4 milijardi kuna za plaće. Kaže kako su time očuvali radna mjesta za 700.000 ljudi.

“Mislim da smo osigurali plaće, mirovine i što kvalitetnije funkcioniranje sustava”, veli.

“Doza ima”

Poslao je i poruku vezanu za cijepljenje:

“Pokazali smo nekoliko slajdova koji upućuju na pad interesa za cijepljenje. Nešto više od 7000 ljudi je jučer primilo prvu dozu i smatramo da to nije dobro. Cijeli se svijet cijepi. Mnogi imaju na raspoalaganju puno manje cjepiva nego hrvatski građani i voljeli bi da su u poziciji kao hrvatski građani, imat ćemo praktički još milijun doza na raspolaganju.

S obzirom na to da smo turistička zemlja i da je cijepljenje i zdravstvena zaštita naših sugrađana izravno vezana za gospodarsku situaciju i za pripremu i odvijanje sezone apeliram da poslušamo savjete epidemiologa, znanstvenika, liječnika i učinimo napor da iskoristimo sve ono što smo dobili u što kraćem roku. To bi po meni bilo kapitalno važno za opću sigurnost i za ekonomiju. Svi koji žele, molim vas, cijepite se, imate nekoliko načina. Čestitam onima koji su to već učinili”.

U nastavku je odgovarao na pitanja. Covid turizam zasad se ne planira:

“Mi smo kao i svaka zemlja osigurali cjepivo za naše građane, cjepivo koje koristimo platili su porezni obveznici. Cjepivo nije jefitno i dogovaramo da ga bude i sljedeće godine. Ideja je da ljudi budu mobilni i sigurni. Mobilni su tako da znamo da su preboljeli ili da su cijepljeni jednom ili dva puta ili, pak, da imaju negativni test.

Ako postoji mogućnost da netko dobije drugu dozu, s obzirom na količine cjepiva koje sada imamo, mi to možemo napraviti, a na struci je da odluči hoće li to biti besplatno ili uz nakndu. Doza ima”.

“Hrelja će u budućnosti podržavati Vladu”

Je li sa Silvanom Hreljom dogovorena koalicija?

“Silvano Hrelja je zastupnik u Saboru sa svojim mandatom, dogovorili smo protokol o razumijevanju i suradnji koji će trajati do kraja saziva Sabora. Ključni element je upravo ono područje kojim se najviše bavi, a to je poboljšanje prava umirovljenika. Kroz razgovore zaključili smo da nejgove ideje i nacionalna razvojna strategija te NPOO u potpunosti konvergiraju kada je u pitanju povećanje obiteljskih mirovima. Mogu reći da će Hrelja u budućnosti podržati zakonske prijedloge vlade i konzultirati se s nama za pitanja koja su izrazito važna za njegovo biračko tijelo”.

Dodao je kako imaju iste ciljeve kada je riječ o povećanju mirovina.

Na pitanje koliko više će to koštati, kaže:

“Koštalo bi i bez ove suradnje. Ideja je da promjene stupe na snagu 1. siječnja 2023.”

“Ako Đurđević ne prođe ići će se na novi javni poziv”

Komentirao je i izjavu Radimira Čačića da neće teško naći “žetončiće” u Saboru:

“Odbijam tu tezu o saborskim zastupnicima ko žetončičima, mislim da je sramotno da se uopće tako govori o njima. Svatko tko dobije povjerenje ima mandat koji je neotuđiv i neopoziv. Poznajemo dobro Hrelju i HSU i mi smo otvoreno za suradnju i s drugima. Svatko tko želi podržavati vladajuću većinu je dobrodošao. S Hreljom smo dogovorili konkretnu suradnju oko pitanja koja su i njemu i nama važna. On je niz godina involviran u pitanja koja se tiču umirovljenika”.

Kaže i kako suradnja Hrelje i HDZ-a nije prevara birača.

Govorio je i o činjenici da je Zoran Milanović i formalno poslao prijedlog za glasanje o Zlati Đurđević:

“Vidio sam da je Sabor to usvojio kao jednu od točaka dnevnog reda, predsjednik Sabora će odlučiti kada će se o tome glasati, ako se ne izabere određena kandidatkinja ponovit će se procedura pa ćemo izabrati nekog drugog. Ako kandidatkinja ne prođe ići će se na novi javni poziv da se mogu javiti neki drugi kandidati”.

Zašto da nema toliko u javnosti?

“Rijetko je koji predsjednik Vlade ovoliko dostupan, ne moram biti svaki dan. Nije došlo do promjene medijske taktike jednostavno smo uzeli pauzu od dnevnog istupanja u medijima. Ne zbog Milanovića. Može i netko drugi puniti programe. HDZ ima Vladu i stranku, netko govori non stop, nema teme o kojoj nismo govorili. Odlučili smo pustiti malo druge da nastupaju. To je jako dobro kada više ljudi nastupa”, rekao je.

“Skrećemo fokus od bitnog”

Odgovorio je predsjedniku Zoranu Milanovću koji mu je prije nekoliko dana poručio da na njega pošalje lavove, a ne pudlice.

”To je recimo ta situacija u kojoj skrećemo fokus od bitnog. Meni je kao predsjedniku Vlade jako bitno da smo sačuvali radna mjesta, da smo usvojili rebalans, da ćemo rješavati probleme u zdravstvu, da ćemo unaprjeđivati prava umirovljenika, da smo donijeli kao Vlada odluku o kupnji višenamjenskih aviona, da ulažemo ogromne napore da Hrvatska iduće godine uđe u schengenski prostor.

Radimo ogromne političko-logističko-diplomatske napore da Hrvatska uđe u euro područje. Radimo ogromne napore da ove godine, nadam se, SAD ukine vize za naše sugrađane. Radimo na tome da se tijekom kolovoza spoji cijeli Pelješki most.

U načelu, ja sam, kao i cijela hrvatska Vlada, odlučio raditi ono za što su nas građani i birali. Dakle, baviti se onime što je važno. Ove trivije, uvrede… Ionako građani vide tko je tko”, rekao je premijer.

Komentirao Penavin prijedlog

Na pitanje o prijedlogu vukovarskog gradonačelnika Ivana Penave da hrvatska i srpska djeca idu zajedno u školu, Plenković je odgovorio da će se on do kraja svog političkog života zalagati za jednakost.

”Hrvatska ima nacionalne manjine i štiti ih. To su naši sugrađani, prijatelji i susjedi. To je osnovna postavka na temelju koje gledamo na uključenost nacionalnih manjina u sve sfere našeg života.

Manjine imaju osam predstavnika u Saboru i moje uvjerenje je da one daju doprinos funkcioniranju. Mi smo s njima odabrali biti u većini i to se neće promijeniti. To nije samo moj stav, već vrha HDZ-a i nećemo uzimati u obzir one koji bi htjeli promijeniti naš stav o nacionalnim manjinama.

Postoje A, B i C model i važno je da se nacionalne manjine mogu obrazovati i na svom jeziku”, rekao je Plenković.