Nakon što su prije tri tjedna izglasane zakonske izmjene kojima bi se teško ubojstvo žene, odnosno femicid, kažnjavali s najmanje deset godina zatvora, u Zagrebu su se dogodila ubojstva dvije žene.
Pitali smo zato i pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova Višnju Ljubičić mogu li samo zakonske izmjene utjecati na sprječavanje ove vrste kaznenih djela.
“Jedan od osnovnih problema koji naglašavam stalno jest to što zakonske izmjene ne prate sustavno prikupljanje podataka, stručna i dubinska analiza sustava, te strateški dokumenti izrađeni od strane struke. Oni bi trebali osigurati održivost i potrebnu društvenu arhitekturu za provedbu izmijenjenog zakonodavstva”, kazala je za N1. Dodala je kako na posljedice takvog pristupa, koje registrira i GREVIO izviješće, upozorava već godinama.
Što radimo krivo?
“Rezultat takvog načina borbe protiv rodno utemeljenog nasilja redovito su niske kazne, koje se u Hrvatskoj i dalje izriču gotovo uvijek uvjetno i u okviru zakonskih minimuma. Nedostaje i sustavan pristup obrazovanja na svim društvenim razinama o pogubnosti rodno utemeljenog nasilja i načinima njegovog ranog sprječavanja. Posebice je vidljiv deficit obrazovanja i edukacije struke, odnosno policije, pravosuđa i državnog odvjetništva”, ističe pravobraniteljica.
Ukazuje zatim kako se broj kaznenih djela među bliskim osobama u razdoblju od osam godina učetverostručio.
“S nešto više od dvije tisuće evidentiranih djela u 2015. došli smo na preko osam tisuća ovih djela u 2023. godini. Broj prekršajnih djela nasilničkoj ponašanja u obitelji istovremeno se praktično prepolovio – sa skoro 14 tisuća u 2015. na ispod osam tisuća u 2023. godini. Vrlo je zabrinjavajući trend da u 2023. po prvi puta od kada statistički pratimo pojavnost nasilja nad ženama i među bliskim osobama, bilježimo kako je broj evidentiranih kaznenih djela pretekao broj evidentiranih prekršaja”, upozorava i navodi da je prekršaja nasilja u obitelji bilo 7.675, dok je kaznenih djela među bliskim osobama bilo 8.460.
Što se može poduzeti?
“Zato smatram da represivne mjere suzbijanja rodno utemeljenih nasilničkih ponašanja predstavljaju kratkoročna rješenja s vrlo ograničenim učinkom, a nerijetko i kontra učinkom, jer se isključivo bave posljedicama nasilja”, navodi.
Zaključuje kako hrvatski sustav borbe protiv nasilja nad ženama i u obitelji zapravo nije ustrojen kako bi učinkovito uklonio uzroke nasilja kroz prevenciju, već se isključivo oslanja na adresiranje posljedica nasilja kroz penalnu politiku i kažnjavanje.
“Za razliku od represije, svi oblici obrazovanja i edukacije, odnosno preventivnog rada, uključujući i dugotrajne terapijske te resocijalizacijske procese s počiniteljima, predstavljaju kvalitetnija i dugoročnija rješenja, jer se bave uzrocima, a ne posljedicama nasilja, pa su stoga garant uspješnog suzbijanja, ali i iskorjenjivanja ove vrste nasilja”, poručuje na kraju pravobraniteljica Višnja Ljubičić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!