Da 81-godišnji Joe Biden prošloga tjedna nije odustao od izborne utrke za drugi predsjednički mandat i da je, pretpostavimo, u toj utrci pobijedio, pomaknuo bi dobnu granicu debelo u deveto životno desetljeće.
Naime, kada je 20. siječnja 2020. Joe Biden stupio na dužnost, već tada je u dobi od 78 godina i 60 dana bio najstariji predsjednik u američkoj povijesti. No, drugi najstariji američki predsjednik u povijesti je Donald Trump, koji je opet u utrci. On je stupivši na dužnost u siječnju 2017. imao 70 godina i 220 dana.
Ako Trump u studenome na izborima pobijedi 59-godišnju Kamalu Harris, Biden će i dalje ostati najstarijim izabranim predsjednikom. No, na koncu četverogodišnjeg mandata, Trump bi ga sa svoje 83 godine nadmašio i postao najstarijim američkim predsjednikom ikad.
“Vladavina staraca”
U mnogim raspravama prije Bidenove odluke da odustane od kandidature često se govorilo o “problematičnoj” dobi i njegovoj i Trumpovoj, u pitanje se dovodilo njihove kognitivne sposobnosti te spominjao pojam gerontokracije.
Prema najšturijoj definiciji, gerontokracija je “vladavina staraca”, a prema opširnijoj – politički i društveni oblik vlasti u kojem se vlast i moć nalaze u rukama staraca, odnosno skupine ljudi koji se od ostalih razlikuju većom životnom dobi.
Iako iza Bidena i Trumpa obojice stoje veliki timovi, iza Bidena čitava službena administracija u kojoj su mnogi dužnosnici u naponu snage srednjih godina, a ne manjka i mlađih, njih dvojica personificiraju modele politike. Oni su najisturenija i najvažnija lica sustava pa dojam koji ostavljaju, fizički i mentalni, ponajviše utječe na glasače.
Najmlađem 36, nastarijem 91 godina
No kako je drugdje u svijetu?
Prema analizi Pew Research Centra, dob nacionalnih lidera u rasponu je od srednjih 30-ih do ranih 90-ih. I najmlađi i najstariji su iz Afrike – 36-godišnji predsjednik Burkine Faso Ibrahim Traoré i 91-godišnji predsjednik Kameruna Paul Biya.
Zapravo bi, da nakon izvanrednih općih izbora nije podnio ostavku, najmlađi lider, odnosno šef vlade bio 35-godišnji francuski premijer Gabriel Attal. Ovako od 30-godišnjaka, uz spomenutog Traoréa, imamo tek nekolicinu: predsjednika Ekvadora Daniela Nobou (36), crnogorski dvojac koji čine premijer Milojko Spajić i predsjednik Jakov Milatović, obojica 37-godišnjaci; također i njihovog vršnjaka Simona Harrisa, premijera Irske te predsjednika Čilea hrvatskog porijekla Gabriela Borica, kojemu je 38 godina.
Prosječna dob svjetskih lidera – 62 godine
Prosječna dob aktualnih nacionalnih lidera je 62 godine, 32 godine više od prosječne starosti ukupne svjetske populacije. Najveći udio, njih 34 posto, su u svojim 60-ima, otprilike četvrtina (22 posto) ih je u 50-ima, 19 posto je u 70-ima, a 16 posto u 40-ima. Tek 3 posto svjetskih čelnika je u 30-im godinama života, dok je Biden među 5 posto svjetskih čelnika koji su u 80-ima, stoji u istraživanju američkog Pew Research Centera.
Hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću 54 su godine, dok je prosječna starost stanovništva Republike Hrvatske 44,3 godine. Prosječna starost stanovnika SAD-a je 38 godina što znači da je njihov predsjednik više nego dvostruko stariji od prosječnog Amerikanca. Samo dvije zemlje imaju lidere mlađe od prosječne dobi tamošnjih stanovnika – već spomenute Crna Gora, gdje je prosječna dob stanovništva 38,7 godina te Irska gdje je prosječna starost 38,3 godine.
Politiku kroje sedamdesetogodišnjaci
Svi dosad spomenuti su muškarci. Među ženama, nacionalnim čelnicama, najmlađe su premijerka Danske Mette Frederiksen i premijerka Estonije Kaja Kallas, obje u dobi od 46 godina. Najstarija je premijerka Bangladeša Sheikh Hasina kojoj je 76 godina.
Odmah podno granice od 80 godina, na listi najstarijih svjetskih lidera su predsjednik Brazila Lula da Silva (78 godina), izraelski premijer Benjamin Netanyahu (74), ruski predsjednik Vladimir Putin (71) te njegov kineski kolega i vršnjak Xi Jinping, zatim turski predsjendik Recep Tayipp Erdoğan (70) i njemački kancelar Olaf Scholz (66). To su odreda lideri koji svojim odlukama itekako kroje svjetsku politiku. Po tom kriteriju, najveća politička moć u svijetu koncentrirana je među 70-godišnjacima i starijima.
Prosječna dob čelnika u razvijenim demokracijama je 57 godina, u onima koje se još razvijaju 60 godina, u hibridnim režimima 61 godinu, a u autoritarnim režimima 62 godine.
Zašto su u Europi najmlađi političari?
Ti podaci ocrtavaju gerontokraciju koja dominira svjetskom političkom elitom, piše El Order Mundial. U demokracijama je to posljedica sustava u kojem iskustvo, ali i kontakti i sposobnost utjecaja u političkim sferama igraju temeljnu ulogu u usponu lidera, kao i potreba za solidnom financijskom situacijom za plaćanje izbornih kampanja ili dobne uvjete za kandidaturu (u SAD-u predsjednički kandidati moraju imati najmanje 35 godina, nap.a.). U diktaturama je, pak, uobičajeno da si čelnici produljuju mandate, a time i vladavinu. Primjerice, Putin je prije tri godine uklonio ustavne prepreke za ponavljanje mandata pa teoretski može ostati na čelu Rusije sve do 2036. godine. Slično je lani učinio i kineski predsjednik Xi Jinping.
S druge strane, europski su lideri relativno mladi i njihova dob ne odskače previše od prosječne starosti stanovništva. Nekoliko je razloga tomu, a ističu se dva: pad popularnosti tradicionalnih stranaka, što otvara prostor novim strankama i liderima te činjenica da karizma i komunikacijske vještine političara sve više pretežu nad iskustvom.
“Mladi dugo nisu bili zainteresirani za politiku”
No, nije dovoljno imati ni samo jednog isturenog mladog lidera, a druge u sjeni. Vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić kaže da se osjeća demokratski deficit i nedostatak mladih liderskih snaga, podjednako u Europskom parlamentu i u nacionalnim parlamentima.
“Vidimo na Zapadu općenito da na političkoj sceni obično postoje samo jedna ili dvije osobe koje mogu voditi, koji su prisutni u javnosti i ponuđeni na političkom tržištu. Naravno da to smeta velikom broju birača. U SAD-u smo imali dvojicu kandidata (Trumpa i Bidena, dok je ovaj to još bio, nap.a.) za koje sam siguran da većina Amerikanaca zapravo ne bi htjela da obojica to budu. U Hrvatskoj imamo premijera u trećem mandatu i predsjednika koji je bio premijer pa sada ide po drugi predsjednički mandat, a u međuvremenu je opet htio biti premijer. A gdje su ostali ljudi? Gdje su neka druga nova imena”, pita se Avdagić.
On smatra da je to posljedica gotovo dva desetljeća velike nezainteresiranosti mladih za politiku.
“Sad odjednom vidimo veliku zainteresiranost mladih za politiku koju, međutim, ne prati podjednako velik broj mladih ljudi na izbornim listama. Na koncu imamo konzervativniju Europu. Europa stari, nismo mladi kontinent i demografska slika prilično je loša. A znamo da su obično mladi ljudi bili nositelji naprednih ideja. Što smo stariji, to smo konzervativniji”, ustvrdio je Avdagić.
Pet najstarijih svjetskih čelnika
Paul Biya (91 godina)
Predsjednik Kameruna na dužnosti je još od 1982. godine kada ga je dotadašnji predsjednik Ahmado Ahidja, koji je bio prisiljen odstupiti s položaja, imenovao svojim nasljednikom. Biya vlada Kamerunom kao korumpirani diktator.
Salman bin Abdulaziz Al Saud (88)
Kralj Saudijske Arabije na prijestolju je od 2015. godine, ali državu praktički vodi njegov sin, prijestolonasljednik i aktualni premijer, 38-godišnji Mohammed bin Salman.
Ali Hamnei (85)
Ajatolah Ali Hamnei, vrhovni vođa Islamske Republike Iran, godine 1989. naslijedio je ajatolaha Homeinija nakon njegove smrti.
Teodoro Obiang (82)
Predsjednik Ekvatorijalne Gvineje na vlast je došao 1979. godine vojnim udarom svrgnvši s vlasti svoga strica Francisca Macíasa Nguemu. Obiang je najdugovječniji predsjednik na svijetu i trenutno obnaša svoj šesti sedmogodišnji mandat.
Joe Biden (81)
Aktualni američki predsjednik najstariji je lider u zapadnom demokratskom svijetu. U politici je od 1973. godine kada je prvi put izabran za senatora. Bio je potpredsjednik SAD-a tijekom dva predsjednička mandata Baracka Obame, a 2020. je izabran za 46. predsjednika SAD-a.
Pet najmlađih svjetskih čelnika
Ibrahim Traoré (36)
Predsjednik Burkine Faso trenutno je najmlađi šef neke države. Na taj položaj došao je 2022. godine vojnim udarom kojim je svrgnuo dotadašnjeg šefa hunte.
Daniel Noboa (36)
Predsjednik Ekvadora 95 dana je stariji od Traoréa. Taj mladi biznismen rođen i školovan u SAD-u postao je predsjednik Ekvadora na izborima prošle godine.
Milojko Spajić (37)
Premijer Crne Gore iz proeuropske stranke Evropa sad na dužnosti je od studenoga prošle godine.
Jakov Milatović (37)
U paketu sa Spajićem je i predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, također na dužnosti od prošle godine. Devet mjeseci je stariji od Spajića.
Simon Harris (37)
Početkom travnja ove godine Harris je postao najmlađi irski premijer u povijesti. Prethodno je obnašao dužnosti ministra zdravstva, ministra obrazovanja te ministra pravosuđa.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!