Politico je pisao o izborima u Hrvatskoj, a pri tome je u poseban fokus stavio predsjednika Zorana Milanovića navodeći da je on privukao međunarodnu pažnju svojim kritikama EU-a i NATO-a.
Politico navodi da je Milanović spreman igrati ključnu ulogu u oblikovanju sljedeće vlade. Njegov nagli skok popularnosti, unatoč tome što je desetljećima bio oslonac hrvatske politike, potaknut je njegovim provokativnim izjavama, poput one da je ukrajinski ratni poklič ‘Slava Ukrajini’ fašistički.
Balkanski Trump
SDP-ova koalicija osvojila je 42 mandata i stoga bi mogla imati važan glas u preoblikovanju političkog smjera Zagreba.
“Bio je lijevo-liberalni političar, a sada se sve više približio balkanskom Trumpu, do te mjere da je najavio da će osporiti istinitost izbornih rezultata ako njegova stranka ne pobijedi na izborima”, rekao je politički analitičar Žarko Puhovski o Milanoviću.
Milanovićev skepticizam prema EU-u, SAD-u i NATO-u neobičan je za jadransku zemlju u kojoj je nepokolebljiva potpora zapadnim savezima norma u svim strankama, piše dalje Politico, podsjećajući da je Zagreb tijekom ruske invazije pružao podršku Kijevu. No, taj stav sada može ovisiti o tome koliki utjecaj Milanović i njegova stranka mogu imati.
Čini se da je njegova retorika imala odjeka u javnosti koja je iskazala rekordnu potporu SDP-u koji godinama nije uspijevao animirati birače te se uglavnom svodio na ulogu druge violine HDZ-a. Politico dodaje da je to pokazala i prilično visoka izlaznost.
HDZ je osvojio 61 mandat, a SDP-ova koalicija Rijeke pravde 42, što znači da će stranke morati ući u koalicije s desnim ili lijevim opcijama koje su prešle prag. Iako je HDZ relativni pobjednik, gotovo sve druge stranke su rekle da neće s njima koalirati.
Dugi verbalni sukob
Kampanja se rasplela nakon dvije godine intenzivnih verbalnih prepucavanja između Milanovića i premijera Andreja Plenkovića. Kako su se približavali izbori, tako se i fokus pomaknuo s političkih platformi i usmjerio na osobna neprijateljstva.
Politico dalje navodi da je Milanovića transformacija uključivala i grubo vrijeđanje političkih protivnika, čak i nazivanje Plenkovića “jazavcem koji bljuje vatru” kojim se upravlja na daljinu iz Bruxellesa. Ankete javnog mnijenja navode ga kao najpopularnijeg političara u zemlji.
Lokalni mediji uspoređuju nagli porast Milanovićeve popularnosti i njegov mogući povratak na mjesto premijera sa “slovačkim scenarijem”, povlačeći paralele s nedavnim reizborom Roberta Fica u Bratislavi. Obojica zastupaju proruske stavove i protive se jedinstvenoj politici bloka prema Ukrajini. Milanović je bio premijer od 2011. do 2016. godine.
Plenkovića se pak hvalilo zbog njegove sposobnosti da usmjeri HDZ od dominantnih nacionalističkih, pa čak i krajnje desničarskih govora, prema pristupu koji je više proeuropski i centrističkih, barem kada su u pitanju ključne politike.
Glasači su možda priklonili SDP-u zbog optužbi za raširenu korupciju unutar HDZ-ove vlade, što potvrđuje i odlazak 30 ministara. Politico dalje piše da su Milanovićevi potezi doveli i do manje ustavne krize koja je nastala u ožujku nakon raspisivanja izbora kada je objavio svoju kandidaturu za premijera, odbijajući pritom podnijeti ostavku na mjesto predsjednika Republike.
Ustavni sud mu je zabranio da se službeno kandidira ako ne podnese ostavku, no ipak je neslužbeno bio kandidat SDP-ove koalicije.
“Povrijeđena su temeljna načela ustava prema kojima je šef države striktno nestranački”, objasnio je Puhovski, istaknuvši da je uloga predsjednika održavati ravnotežu između državnih institucija, a ne iskoristiti svoj položaj kako bi preuzeo najvišu dužnost u državi.
Tijek događaja pratimo OVDJE.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!