Sociolog Sven Marcelić sa Sveučilišta u Zadru protumačio je zašto je došlo do eksplozije solidarnosti ostatka Hrvatske prema područjima Gline i Petrinje, kao i to zašto su određene organizacije odigrale iznenađujuće pozitivnu ulogu.
Erupcijom solidarnosti i dobrote Marcelić nije iznenađen:
VEZANE VIJESTI
“Rekao bih da je to zapravo očekivano. Uvijek kad se dogode ovakve krizne situacije, raste solidarnost među ljudima.”
Počev od toga, konstatirao je da, kad je jasno da službe na terenu, koje bi trebale koordinirati pružanje pomoći potresom pogođenima, “ne rade osobito dobar posao”, onda akcije i inicijative solidarnosti i pomoći posebno dolaze do izražaja.
“U jednom gradu gradonačelnika niste vidjeli još od potresa. Na čelu jedne organizacije je čovjek koji je politički kvalificiran, a ne po sposobnosti”, naveo je dva primjera.
“Ne sumnjam da na terenu ipak postoje određeni oblici koordinacije, da na terenu djeluju službe”, primijetio je dalje Marcelić, ali i objasnio da je nepovjerenje u institucije Republike Hrvatske opća i generalna stvar i inače.
Nasuprot tome, kad dolazi do krize, kad se društvo suočava s “ovako egzistencijalnim problemima na velikoj skali”, kako je rekao, samoorganizacija građana naprosto odskače od takve slike:
“Mislim da solidarnost (u Hrvatskoj nakon potresa) nije veća nego što bi bila u državama s boljim sustavima, nego bih rekao da je solidarnost (u Hrvatskoj) važnija u svom djelovanju nego što bi bila u državama s uređenijim sustavom.”
“Iskonska, čista solidarnost”
“Iskonska, čista solidarnost dolazi u vidu efikasne pomoći, jedine koja postoji na terenu. Imamo tu vrstu herojskog refleksa. Imamo praktično suprotstavljenu incijativu udruga, takvih organizacija u odnosu na državu”, objasnio je.
VEZANE VIJESTI
Voditelja je zanimalo kako tumači to što su među prvima na potresom razoren teren pristigle navijačke skupine, priznajući da je pritom bilo i “ne baš lijepih scena”, ali da su navijačke skupine ipak odigrale dominantno pozitivnu ulogu.
“Navijačke skupine imaju nešto što je vrlo korisno na terenu, a to je organizacija. One mogu u relativno kratkom roku skupiti određeni broj ljudi, dovesti ih na određeno mjesto, imaju određenu hijerarhiju. (Navijačka skupina) je, vjerojatno, i skupina predominantno fizički snažnijih mladih osoba koje mogu odraditi dobar posao na terenu. Vjerojatno je prednost takvih građanskih inicijativa i to što su organizirane, fleksibilne i nisu blokirane sistemskim, birokratskim problemima”, odgovorio je, ne ulazeći pritom još niti u onaj dio problema s državnim strukturama koji se tiče miješanja politike.
Samo, sve te građanske inicijative, udruge, navijačke skupine na terenu same ne mogu obaviti cijeli posao:
Kako sve njih posložiti?
“Drugo je pitanje kad svi oni dođu tamo, kako se onda te fragmentirane skupine organiziraju.”
Tu na red dolazi pitanje koordinacije, kazao je, odnosno ono što je postalo jasno da nedostaje kad se ispostavilo da nastaju gužve kad je previše volontera, pa čak i prometnih čepova zbog mnoštva ljudi koji su pohrlili pomoći iz drugih gradova.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!