Hrvatskim potrošačima osnovni kriterij kod izbora hrane je cijena, potom njena sigurnost, a tek na šestom mjestu je podrijetlo proizvoda. Pokazalo je to istraživanje stavova europskih potrošača koje je tijekom prosinca 2020. objavila Europska komisija. Kod čak 54 posto hrvatskih ispitanika cijena je najvažniji kriterij za kupovinu hrane.

Od deset ponuđenih kriterija kod izbora hrane za hrvatske potrošače podrijetlo hrane, odnosno odakle se ona uvozi  je tek na šestom mjestu. Za njega se opredijelio svaki treći ispitanik.  Interesantno je da hrvatski potrošači, u nekim drugim istraživanjima, redovito odgovaraju da bi uvijek prioritet dali kupnji domaće hrane (čak 70 posto). Kod izbora hrane sigurnost  je važna za  polovicu ispitanih, što može biti posljedica čestih “pronalazaka“ zdravstveno upitne hrane na hrvatskom tržištu, posebice one iz uvoza. Sigurnost hrane i koji je prvi odabir hrvatskih potrošača te je li domaća hrana kvalitetnija od uvozne tema je sedme epizode Zemlja za nas koju možete pogledati u nedjelju 7. ožujka u 12 sati na N1 televiziji.

Nabavka namirnica prvi je korak u planiranju prehrane. Najveći broj ispitanika u jednom istraživanju, njih preko 64 posto, izjasnilo se da namirnice kupuje u velikim trgovinama.  Oko 21 posto ispitanika namirnice nabavlja na tržnicama, perjanicama naše tradicije i prehrambene kulture, dok tek 8 posto  navodi kako sami uzgajaju hranu koju konzumiraju. Osječka tržnica jedna je od najvećih u Hrvatskoj i ima odličnu ponudu domaće hrane, no i na njoj kupci gledaj cijenu i sumnjaju da je puno robe koja se prodaje iz uvoza, iako im se nudi kao domaći proizvod. Što o ponudi i cijenama misle građani Osijeka doznali smo u anketi provedenoj na ovoj tržnici.

Zadnjih godina puno se priča o lažnom medu koji se prodaje na tržištu cijele EU i patvorinama koje su preplavile trgovine. Pčelari, poput mladog Marina Kovačića, čija se obitelj kroz tri generacije bavi ovim poslom, uvjereni su da je kvaliteta domaćeg meda neupitna i izvrsna te da naši pčelari ne rade lažni med, što je sve češća pojava na tržištu EU.

Hrvatsko tržište preplavljeno je jeftinim svinjskim mesom iz uvoza, a trenutna je situacija odraz zabrane izvoza svinjetine iz Njemačke u Kinu, koja zbog toga završava na našem tržištu. Čak i da svinja živi od zraka, cijena bi joj morala biti veća nego što je to danas, kažu domaći uzgajivači i stručnjaci. Kako se nositi s ovakvom nelojalnom konkurencijom znaju proizvođači kvalitetnih hrvatskih mesnih proizvoda.  Među takvima su poznati proizvođač kulene Zvonko Barić iz baranjskog mjesta Nard, dobitnik brojnih nagrada na takmičenjima u kvaliteti svoga kulena, te Goran Jančo proizvođač domaćih svinja i proizvoda iz Đakova s kojima smo razgovarali o tome kako se uspijevaju nositi s uvoznom konkurencijom.

Kada se govori o hrani na tržištu onda je bitno znati da hrana koja je zdravstveno ispravna ne znači da je i kvalitetna. Kako Hrvatska uvozi hrane za preko tri milijarde eura teško je sve ogromne količine kontrolirati. Hrvatska agencija za hranu i poljoprivrednu središnja je točka informiranja potrošače o robama čija je zdravstvena ispravnost upitna. Ravnateljica Darja Sokolić u razgovoru za emisiju „Zemlja na nas“ tvrdi kako je europski sustav kontrole najbolji na svijetu i kako se može reći da je hrana na hrvatskom tržištu sigurna.

Emisiju „Zemlja za nas“ gledajte na N1 televiziji u nedjelju 07. ožujka u 12 sati. Reprize su na rasporedu u nedjelju u 19:15 sati i u subotu 13. ožujka u 17:15 sati.

Pratite i naš YouTube kanal gdje uvijek možete pogledati sve epizode koje ste propustili.